Samo trećina se ne boji za svoj posao

Autor: Suzana Varošanec , 26. listopad 2020. u 07:11
Kriza je otkrila nove načine i mogućnosti poslovanja za pojedine industrije /SHUTTERSTOCK

Promjene na tržištu rada kao posljedica Covida zbile su se preko noći i još nema jasne slike kako će to dugoročno utjecati na ponašanje radnika.

Prvo istraživanje mišljenja zaposlenih u Hrvatskoj o promjeni radnoga mjesta u vrijeme Covid krize otkriva kako se ljudi sve teže nose s izazovom nesigurnosti za radno mjesto.

Početkom listopada proveo ga je portal danasradim.hr, gdje se doznaje da je istraživanju o preferencijama radnika, u kojem je sudjelovalo više od 2200 ispitanika, cilj bio istražiti mišljenje zaposlenih o promjeni radnoga mjesta u vrijeme koronavirusa.

Samo ako moraju

Interes za sudjelovanjem je bio velik što govori o važnosti teme kao i bojazni ispitanika za radna mjesta tijekom trenutačne globalne krize, pojašnjava autor istraživanja Gordan Škorić, inače voditelj prodaje na portalu.

Od ukupnog broja ispitanika, 68,9% su žene. Istovremeno glavnina ispitanika, 71,6% bili su u skupini između 23 i 39 godina.

42,6

posto ispitanih radnika kaže da je u strahu od gubitka posla uslijed aktualne krize povezane s pandemijom

“Glavnina je kao najvišu razinu obrazovanja navelo završenu srednju školu (58,5%), dok je njih 25,6% navelo završen fakultet ili više (magisteriji i doktorat). Od ukupnog broja ispitanika, njih 54,3% ima stalni radni odnos, 22,1% radi preko studentskog ugovora,dok 13% ima honorarni, a 10,65 ispitanika sezonski posao.

Većina radi na operativnim poslovima, njih 45,3%, dok na administrativnim poslovima radi 24,2%, a na nižem i srednjem menadžmentu njih 13,5%. I ono ključno – tek manje od trećine radnika nije zabrinuto za radna mjesta”, poručuje Škorić.

Na pitanje, naime, boje li se da bi zbog Covid krize mogli ostati bez posla, njih 42,6% je odgovorilo potvrdno, 29% izjavilo je da ne zna ili nije sigurno, dok svega 28,3% ispitanika kaže da se ne boji gubitka posla.

Kada je riječ o mogućnosti promjene posla tijekom aktualne krize, većina ispitanika (57,5%) odgovorila je da ne bi mijenjala posao u u ovom periodu, odnosno promijenili bi posao samo ako moraju, što potvrđuje zabrinutost oko gubitka radnih mjesta.

Reputacija poslodavca nevažna

Plaća je i dalje najbitniji element pri promjeni poslodavca: naime, istraživanje je pokazalo da plaća i redovita primanja ostaju najvažniji faktor kod zapošljavanja (47,3%).

U usporedbi s rujanskim istraživanjem u sektoru trgovine, kad je više od 40% ispitanika kao glavni kriterij za odabir poslodavca navelo plaću, ovaj rezultat svakako je indikativan i ukazuje na potrebu za stabilnošću radnog mjesta i sigurnosti poslodavca. Na drugom mjestu prema važnosti ispitanici su naveli dobre međuljudske odnose 20,7%, dok je svega 13,3% navelo radno vrijeme.

47,3

posto ispitanika smatra da su plaća i redovitost primanja najbitniji kriterij kod zapošljavanja

Najmanje ispitanika je navelo kao bitan kriterij reputaciju poslodavca, njih 2,2% (što je u usporedbi s navedenim rujanskim istraživanjem, kad je ovaj kriterij označilo 5% ispitanika, štoje značajan pad), odnosno dodatne pogodnosti, njih 1,1%.

Prema statistici Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) u rujnu ove godine registrirana nezaposlenost iznosila je 147.434 osoba pri čemu su glavninu prijavljenih, njih 80.984, činile žene.

Također bitno je primijetiti kako se od ukupnog broja nezaposlenih 46.700 osoba odnosi na mlađe, do 29 godina. Tijekom rujna od ukupno 20.404 novoprijavljenih osoba u evidenciju nezaposlenih, njih čak 13.984 je došlo iz radnog odnosa, ostatak od 4132 predstavlja osobe bez radnog iskustva.

Ove brojke idu u prilog istraživanju portala danasradim.hr, odnosno bojazni radnika za radna mjesta, dok je istovremeno pozitivno da je u rujnu zaposleno više osoba nego što je bilo novoprijavljenih. Konkretno posao je našlo 20.965 osoba od čega su njih 13.886 bile žene.

“Promjene na tržištu rada nastale kao posljedica Covid krize dogodile su se preko noći i u ovom trenutku još ne postoji jasna slika kako će to dugoročno utjecati na ponašanje radnika u traženju posla ili pristupu poslodavaca prema zadržavanju i privlačenju radnika.

Međutim, kriza je otkrila nove načine i mogućnosti poslovanja za pojedine industrije kao i izazov novog stresa s kojim se radnici nose, odnosno izazovom nesigurnosti za radno mjesto”, zaključuje Gordan Škorić.

Komentirajte prvi

New Report

Close