Tvrtka Poslovna inteligencija dobar je pokazatelj kretanja na tržištu business inteligencea, odnosno poslovne inteligencije. Prošle je godine ostvarila rast od 80 posto i najavila širenje na Srbiju i Crnu Goru, te na tržišta Europske unije. Poslovna je inteligencija i naziv za tržište koje se najčešće opisuje kao “šlag IT ponude”. Obuhvaća skup metodologija i softverskih alata koji služe za analizu velikih količina različitih podataka i njihovo pretvaranje u informaciju potrebnu za donošenje poslovnih odluka.

Stalna nadogradnja
Da biste mogli koristiti poslovnu inteligenciju morate informatizirati poslovanje, odnosno riječ je o jednoj od najsofisticiranijih IT usluga. To znači da je prije uvođenja poslovne inteligencije u tvrtki nužno reorganizirati poslovne procese, implementirati poslovno-informatičko rješenje kao što je ERP, te imati bazu podataka o poslovanju, svojevrsnu elektroničku poslovnu knjigu. Drugi razlog zbog kojeg se poslovna inteligencija često naziva “šlagom IT ponude” visoke su marže. Riječ je, naime, o usluzi u kojoj je najvažniji element ponude – znanje. Prevedemo li to u novac, dovoljno je reći da je prosječna vrijednost jedne implementacije rješenja poslovne inteligencije u Hrvatskoj vrijedna barem pola milijuna eura. Prema posljednjim dostupnim podacima, hrvatsko tržište BI-a raste sve brže. Agencija IDC Adriatics izračunala je da je u 2006. to tržište poraslo za 51,8 posto, na 7,47 milijuna dolara. Najveći rast ostvaren je u segmentu aplikacija za poslovnu inteligenciju od 71,3 posto, na 1,61 milijun dolara, a nominalno je najviše porasla prodaja alata za poslovnu inteligenciju od 47,2 posto, na 5,86 milijuna dolara. “Tržište poslovne inteligencije u Hrvatskoj veće je nego ikad prije i pokazuje pozitivne tendencije ulaganja u povećanje kompetitivnosti hrvatskog gospodarstva. Naša agencija očekuje nastavak ovog pozitivnog trenda”, kaže Boris Žitnik, direktor agencije IDC Adriatics.

Među tvrtkama koje se bave poslovnom inteligencijom uglavnom je riječ o sistemskim integratorima koji su u ovoj niši IT tržišta pronašli visoku profitabilnost. Između ostalog, usluge na tom tržištu nude tvrtke Alfatec, Poslovna inteligencija, Megatrend, Oracle i Microsoft. Marijan Pucko, potpredsjednik grupe Alfatec, u jednom je razgovoru za Poslovni dnevnik ocijenio da su u Jadranskoj regiji Hrvatska i Slovenija zbog svog ekonomskog rasta i razine kompetitivnosti ekonomija otišle najdalje u primjeni poslovne inteligencije. Prema njegovim podacima, godišnje se u našoj zemlji napravi do osam velikih projekata u tom segmentu i svake ih je godine sve više. Sada je, dodaje Pucko, najzanimljivije slovensko tržište jer tamošnje tvrtke rade više manjih projekata. Budući da su takvi projekti, za razliku od ostalih implementacija poslovno-informatičkih sustava kontinuirano nadograđuju, Pucko smatra da se u Sloveniji razvija najveći potencijal za daljnji rast toga tržišta. U Hrvatskoj su takva rješenja uvele uglavnom tvrtke koje posluju na vrlo kompetitivnim tržištima poput telekomunikacijskog i bankarskog. No u posljednje vrijeme sve je veći interes među tvrtkama iz veleprodaje i maloprodaje te iz proizvodnje. S tim se slaže i Dražen Oreščanin, direktor strategije i razvoja Poslovne inteligencije, tvrtke koju je IDC Adriatics proglasio najuspješnijom u 2006. “U Hrvatskoj i regiji ponajbolja su rješenja sustava poslovne inteligencije u telekomunikacijskoj industriji i s tehničkog i poslovnog aspekta. Implementacija skladišta podataka i sustava poslovne inteligencije u T-Mobile-u Hrvatska, koji smo realizirali 2004. i 2005., doslovno je cijeloj regiji bila benchmark”, kaže Oreščanin. Procjenjuje da će banke i ostale financijske institucije sve više koristiti ovakva rješenja. Također, vidi veliki potencijal za sustavnu implementaciju analitičkih sustava postoji u maloprodaji. Oreščanin objašnjava da je najbolji poticaj razvoju sustava poslovne inteligencije upravo razvoj konkurencije i kompetitivnosti na tržištu.

Država kao prepreka
“Da bi tvrtka opstala u kompetitivnom okruženju, mora imati kvalitetnije proizvode i usluge, zadovoljnije korisnike i niže troškove od konkurencije. Svaka industrija koja je visoko konkurentna potencijal je za korištenje ovakvih sustava. Najveća je prepreka relativna nezainteresiranost državne uprave budući da država nema konkurencije. Primjetno je i da su ljudi koji bi bili korisnici takvih sustava u privatnim tvrtkama stručniji od onih u većini državnih institucija”, ističe Oreščanin. Posebno je zanimljivo da su najveći korisnici alata za poslovnu inteligenciju unutar velikih tvrtki mahom iz redova srednjeg, a ne visokog menadžmenta. Naime, kako kaže Oreščanin, srednji menadžment više koristi sustave poslovne inteligencije, kako u nas, tako i u svijetu, dok top-menadžment sve informacije koje mu trebaju najčešće već dobiva “servirane”. Inače, u svijetu je sve izraženiji trend da se pristup sustavima poslovne inteligencije omogući svim djelatnicima unutar tvrtke. Stručnjak za poslovnu inteligenciju, Mirko Bilandžić, na nedavnoj je konferenciji o korporativnoj sigurnosti istaknuo da Hrvatska dosta zaostaje u tom segmentu za svijetom. On je izjavio da se u pojedinim zemljama EU poslovna inteligencija primjenjuje u više od 80 posto poslovnih subjekata. U SAD-u pak gotovo sve velike kompanije imaju institucionaliziranu funkciju poslovne inteligencije. “O samoj tvrtki ovisi hoće li se ponašati poslovno inteligentno ili ne budući da svi preduvjeti, odnosno podaci i informacije postoje ili interno ili u okruženju”, ističe Dražen Oreščanin.

Poslovna inteligencija nema veze sa špijunažom

Nekad je jedino značenje pojma poslovna inteligencija bila poslovna špijunaža. Iako je danas poslovna špijunaža zastupljenija nego ikad prije, taj pojam danas ima mahom IT i konzultantski prizvuk. Naime, pojam poslovna inteligencija (business intelligence) pojavio se 1980-ih. “Dovoljno je u bilo koju web tražilicu upisati business intelligence i vidjeti rezultate. Svi upućuju na poslovnu inteligenciju kao na disciplinu koja se bavi prikupljanjem, integracijom, analizom i prikazom poslovnih informacija. Poslovna špijunaža je pojam koji je davno izgubio smisao, u svijetu visoke tehnologije u kojem živimo većina informacija je javno dostupna i potrebno je samo znati čitati javno dostupne podatke, koje je prije nekoliko godina vrlo transparentno definirao profesor Stevan Dedijer”, kaže Oreščanin.