Nakon tri godine stanke, znanstvenicima i poduzetnicima napokon su na raspolaganju potpore koje bi, njihovom suradnjom, trebale rezultirati inovativnim proizvodima visoke dodane vrijednosti.

Potpore putem poziva “Ciljana znanstvena istraživanja” vrijednog 50 milijuna eura, a koji se financira iz Mehanizma za oporavak i otpornost, dodjeljuje Ministarstvo znanosti i obrazovanja.

Partneri na projektu – istraživačke organizacije, odnosno znanost, te poduzeća za projekte istraživačkih aktivnosti na razini tehnološke spremnosti (TRL) 1 do 4 (od temeljnih istraživanja do izrade prototipa) mogu osigurati potpore od 500 tisuća do 1,5 milijuna eura.

Kako je poziv otvoren do 20. listopada iz Ministarstva znanosti ne otkrivaju nikakve podatke o broju prijava, no ističu da očekuju veliki odaziv. Kako se može čuti iz znanstvene zajednice interesa za natječaj uistinu ima, posebno kada se zna da je posljednji veliki natječaj kojim se sufinancirala suradnja znanosti i gospodarstva raspisan 2020. godine.

Bio je to tzv. IRI 2 natječaj vrijedan čak 207,3 milijuna eura. O potrebi poticanja ovakvih suradnja koja bi trebala rezultirati inovativnim proizvodima i uslugama nepotrebno je raspravljati. Ipak, takve su suradnje u Hrvatskoj i dalje iznimno rijetke i slabe.

Podaci govore da tek četiri posto domaćih malih i srednjih poduzeća surađuje sa sveučilištima (prosjek EU-a je 10%) te samo jedan posto istraživanja i razvoja u javnom znanstveno-istraživačkom sektoru financiraju poduzeća. Suradnju, dakle, definitivno treba jačati, a to nije lako kada se zna kakva je struktura našeg gospodarstva.

“U Hrvatskoj se jako malo tvrtki bavi intenzivnim razvojem vlastitih proizvoda i inovacijama, pa je i malo kompanija kojima je potrebna suradnja s istraživačkim organizacijama, odnosno znanošću”, kaže Ivan Franičević, predsjednik Uprave tvrtke Rasco. Ova domaća kompanija, koja je jedan od vodećih proizvođača profesionalne opreme za održavanje prometne infrastrukture u Europi, ima iskustva u provođenju istraživačko-razvojnih projekata.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Sa Sveučilišta u Zagrebu odgovaraju da suradnju industrije i akademske zajednice treba ‘jačati upravo kroz podršku za povezivanje i interakcije usmjerene ka rješavanju stvarnih izazova’/T. Miletić/PIXSELL

Sudjelovali su, naime, u oba velika natječaja kojima je država europskim novcem sufinancirala IRI projekte. Rasco, inače, godišnje ulaže oko šest posto prihoda u istraživanje i razvoj, no na natječaj Ciljana znanstvena istraživanja, neće se javiti.

“Ovaj nam natječaj ne odgovara vremenski niti iznosom”, ističe Franičević. Dodaje da čekaju raspisivanje poziva za IRI projekte iz Višegodišnjeg financijskog okvira, a koji bi trebao biti mnogo izdašniji.

Što se procedure prijave i provođenja natječaja tiče, predsjednik Uprave Rascoa, kompanije koja je lani ostvarila 35 milijuna eura prihoda, nema prigovora. “Takvi natječaji jesu administrativno komplicirani, ali s razlogom. Radi se ipak o javnom novcu pa se određene procedure koje opravdavaju njegovo trošenje ne mogu izbjeći”, ističe.

Prema mišljenju Franičevića, upravo ovakvi natječaji, ali i olakšice za ulaganja u istraživanje i razvoj, dobar su smjer za poticanje kronično niskih ulaganja u IRI projekte u Hrvatskoj. Trenutno se, naime, u Hrvatskoj u istraživanja i razvoj ulaže tek 1,24% BDP-a.

Niz mana sustava
Hoće li ovaj poziv “težak” 50 milijuna eura, a kojem je cilj potaknuti dugoročnu suradnju između članova konzorcija, odnosno znanosti i gospodarstva, to promijeniti? Teško – smatra Saša Zelenika, prorektor za strateške projekte Sveučilišta u Rijeci, jer ostaje još dosta posla na stvaranju sustava koji tu suradnju olakšava i pojednostavljuje.

Zelenika napominje da sve ovakve pozive suradnje definitivno treba pozdraviti, međutim navodi niz mana sustava, ali i samog poziva “Ciljana znanstvena istraživanja”. Tako ističe da se cijeli proces poziva administrativno mogao pojednostaviti.

“Poziv se mogao približiti načinu na koji znanstvenici uobičajeno prijavljuju projekte, a trebalo je porazmisliti i o (pre)velikim iznosima koji su predviđeni za pojedinačne prijave, a koji ne moraju uvijek biti svrhoviti za predviđenu namjenu inicijalnog razvoja inovativnih rješenja”, upozorava Zelenika.

Što se pak tiče interesa fakulteta, odnosno sastavnica Sveučilišta u Rijeci, za ovaj poziv Zelenika ne odgovara konkretno, ali daje naslutiti da bi manjkavosti kriterija prijave i provođenja natječaja mogle smanjiti interes znanstvenika i istraživača.

“Iskustva kako naših tako i sveučilišta na razini EU pokazuju da se veći odziv na slične pozive osigurava tek kada se ojačaju kapaciteti za administrativnu podršku istraživačima u prijavi i provođenju projekata, i to kako u broju tako i u kompetencijama stručnjaka za to polje, ali i osiguranjem rasta motivacije istraživača za rad s vanjskim dionicima”, napominje.

Zelenika dodaje i još jedan problem – onaj neusklađenosti resornih ministarstava (onog gospodarstva te znanosti i obrazovanja) u financijskom poticanju suradnje znanosti i gospodarstva. “Usklađenost je dosad vrlo rijetko bila slučaj”, upozorava Zelenika.

Velik interes
O neusklađenosti pak možda najbolje svjedoči donošenje Strategije pametne specijalizacije koja definira strateška područja za poticanje ulaganja u istraživanja i razvoj, a oko koje se spomenuta ministarstva usklađuju već gotovo godinu dana.

Suprotno Sveučilištu u Rijeci, sa Sveučilišta u Zagrebu odgovaraju da njihove sastavnice i industrijski partneri pokazuju veliki interes za poziv Ministarstva znanosti. Tomislav Josip Mlinarić, prorektor za inovacije, transfer tehnologije i suradnju s gospodarstvom Sveučilišta u Zagrebu, dodaje kratko da očekuje da će se slični pozivi i mogućnosti za sufinanciranje nastaviti i u sljedećim razdobljima.

“Suradnju industrije i akademske zajednice treba jačati upravo kroz podršku za povezivanje i interakcije usmjerene ka rješavanju stvarnih izazova, a gdje su ključan faktor rješenja visoke tehnologije zasnovane na istraživanjima”, ističe Mlinarić.