Miješa li se država u obitelj, u odgoj i prava roditelja, pitanje je koje je i danas, za rasprave o prijedlogu novoga zakona o socijalnoj skrbi, podijelilo saborsku većinu i oporbu.

"Današnja vlast se miješa u obitelj i prava roditelja, nameće odgoj koji je daleko od onoga što mnogi roditelji žele prenijeti svojoj djeci", tvrdi Branka Juričev Martničev (HDZ), argumentirajući to uvođenjem zdravstvenoga odgoja.

Nakanu vraćanja djelatnosti obiteljskih centara u centre za socijalnu skrb, vidi kao "paravan za sječu glava ravnatelja obiteljskih centara". "Nedopustivo je gasiti obiteljske centre kad se svaki treći brak raspada", ističe Juričev Martinčev i navodi da su od 2010. do sredine 2013. ti centri pružili 88 tisuća usluga.

SDP-ova Ingrid Antičević Marinović odbacuje sve njene tvrdnje. "Zar itko brani roditeljima da odgajaju svoju djecu", pita SDP-ova zastupnica i dodaje kako je pravo na zdravstveni i spolni odgoj pravo djece, a državi je dužnost da im to omogući.

Sonja Koenig (HNS) uzvraća kako događaji proteklih dana i mjeseci potvrđuju da su građanski i zdravstveni odgoj itekako potrebni.

"Ako gledate inicijativu 'U ime obitelji', ne začuđuje činjenica da se svaki treći brak raspada", tvrdi laburist Branko Vukšić, ocijenivši kako će malo tko imati želju za brakom nakon što vidi "nasrtljivost i isključivost" prisutnu u hrvatskom društvu.

Zastupnici, u načelu, podržavaju nakanu da se novim zakonom osigura pravedniji i administrativno jednostavniji sustav skrbi. No, dok većinski klubovi drže da novi zakon sustav približava korisnicima, a pomoć usmjerava najpotrebnijima, oporba tvrdi da će pogoditi socijalno najosjetljivije, obitelji s više djece.

Prema novom zakonu četiri socijalne naknade objedinile bi se u jednu, zajamčenu minimalnu naknadu u iznosu od 2.900 kuna.

Novi regulatorni okvir

Dobivanje kriptolicence u Hrvatskoj: ključni rokovi, uvjeti i koraci

Fiskalna stabilnost

Kako banke oblikuju ekonomski rast Hrvatske?

Zakonom bi se bolje zaštitili samci i samohrani roditelji, te potaknulo uključivanje radno sposobnih korisnika u svijet rada.

Boro Grubišić (HDSSB) upozorava na pritužbe s terena, prema kojima zajamčena socijalna naknada u stvarnosti zapravo iznosi 200 do 500 kuna jednokratne godišnje novčane pomoći.

"Tako referenti kažu korisnicima socijalne skrbi, kažu novaca nema, daju im rješenja na potpis na taj iznos bez prava žalbe", prenosi Grubišić, pitajući zna li resorna ministrica za takve slučajeve, odnosno je li to njen naputak centrima za socijalnu skrb.

Ministrica socijalne skrbi Milanka Opačić kaže da nikakvih naputaka oko jednokratnih davanja iz njezina ministarstva nije bilo. Jedini naputak odnosio se na to da se krene u reviziju prava, kazala je Opačić koja se ranije pohvalila da je iz sustava socijalne skrbi skinuto oko šest i pol tisuća ljudi koji su primali naknade mimo zakona.