Konačni ulazak Hrvatske u Europsku uniju (EU) trebao je predstavljati ne samo završetak predugih i iscrpljujućih pregovora nego i početak posve novog načina poslovanja i života pod jednakim pravilima i standardima.

Istina je, međutim, da se ta ista Unija ne može pohvaliti jednakim pravilima na cijelom prostoru te da je velika heterogenost među zemljama članicama. Dapače, u Uniji vlada velika razlika u poštovanju rokova plaćanja, što se najbolje vidi na najnovijoj analizi Cribis D&B-a o poštovanju rokova plaćanja. Na zajedničkom prostoru EU rokovi se razlikuju od države do države. Primjerice, kompanije u u Danskoj najbolji su platiše i ispada da je najpametnije poslovati s poduzećima koje dolaze iz te zemlje. Nešto više od 83 posto tvrtki iz te zemlje plaća svoje obveze na vrijeme i drži se dogovorenog. To je više nego dvostruko bolje od prosjeka Europske unije, u kojoj 39,1 posto kompanija plaća na vrijeme.

Utješno je da je broj kompanija koje ne plaćaju više od 90 dana ostao na istim razinama u 2012. godini te njihov udjel u EU iznosi 3,3 posto.Najgori su platiše Portugalci, gdje tek 17,6 posto kompanija plati sve svoje obveze na vrijeme. Slijede poljske kompanije, gdje manje od četvrtine kompanija plaća na vrijeme. Podaci D&B-a pokazuju da u posljednje vrijeme vlada trend sve kasnijeg plaćanja obveza među kompanijama. Uz Dansku, na vrhu su po plaćanju na vrijeme njemačke kompanije, kojih 78,8 posto plaća na vrijeme. Slijede poduzeća iz Turske, kojih nešto više od polovice plaća onako kako je prvotno dogovoreno. 

U Danskoj kasne veliki 
Kada se malo pomnije prouče brojke za Dansku, kao državu s najvećom disciplinom u plaćanju, nije teško zaključiti kako s plaćanjem kasne ponajviše velike tvrtke, koje sebi mogu priuštiti koji dan kašnjenja. Osim toga, takva praksa često se među poslovnim ljudima naziva "ulaganjem u razvoj tvrtke", pa ne čudi da upravo poduzeća koja zapošljavaju više od 250 ljudi smatraju da se ugovorenih rokova ne treba držati kao pijan plota. Male kompanije, s druge strane, ne mogu sebi dopustiti pretjerano kašnjenje jer će brzo izgubiti dobavljače i partnere, pa ne mogu sebi priuštiti nonšalanciju u rokovima plaćanja. U D&B-u primjećuju da će male danske kompanije profitirati od nadolazeće europske inicijative vezane uz smanjenje kašnjenja plaćanja jer joj je cilj smanjiti ranjivost malih kompanija od odgađanja plaćanja velikih kompanija budući da svako kašnjenje malim kompanijama izaziva velike financijske probleme. Pritom ipak treba imati na umu da velika većina kašnjenja u Danskoj traju do 30 dana, a tek 0,1 posto kompanija kasni iznad tog roka. 

Slovenija u prosjeku 
Na suprotnom se kraju, kad je riječ o predugim kašnjenjima, više od 120 dana, nalazi Poljska, s čijim je kompanijama očito najteže poslovati. Čak 10,1 posto poduzeća u Poljskoj plaća više od 120 dana kasnije od ugovorenog roka, što je brojka koja je postavlja kao rekordera na nezahvalnoj ljestvici najvećih kasnitelja u EU. To je više i od Portugala, u kojemu se, u prosjeku, najmanje plaća na vrijeme, ali u toj zemlji 6,8 posto ukupna broja kompanija kasni u plaćanju više od 120 dana. U prosjeku Unije uz Dansku, Njemačku i Tursku, nalaze se Nizozemska, Finska, Belgija, Španjolska, Italija, Mađarska i Slovenija, koja je samo 0,8 posto iznad prosjeka Unije što se tiče plaćanja na vrijeme. Velika Britanija i Francuska, preostala dva motora europskoga gospodarstva, daleko su od primjernih platiša: nešto manje od 40 posto francuskih kompanija plaća na vrijeme, dok se samo 30,2 posto britanskih kompanija drži ugovorenih rokova plaćanja. U toj je zemlji u posljednjih pet godina broj dobrih platitelja pao, dok se značajnije povećao broj kompanija koje ne plaćaju više od 90 dana. Dobrih platiša sve je manje i u Francuskoj i Italiji. Kompanija koje plaćaju na vrijeme najviše je u poljoprivredi i uslugama: 49, odnosno 41,5 posto kompanija u tim sektorima svoje obveze ispunjava na vrijeme. Platiše s najgorim navikama u sektorima su rudarstva i prijevoza. 

Izgubljeno 340 milijardi eura
Prema posljednjim podacima Europskog indeksa plaćanja, sve je više europskih poduzeća pred propašću zbog neplaćenih računa, a tvrtke u Europskoj uniji izgubile su u 2012. godini čak 340 milijardi eura zbog kašnjenja u plaćanju, što je više nego dvostruko od proračuna Europske unije od 147 milijardi eura. Zbog nemogućnosti plaćanja zatvoreno je 450.000 radnih mjesta, a 57 posto tvrtki u Europi tvrdi da ima problema s likvidnošću zbog zakašnjeloga plaćanja, što je povećanje od 10 posto u odnosu na prethodnu godinu.Stoga u D&B-u zaključuju kako će gospodarske teškoće istaknuti potrebu za što pomnijim praćenjem plaćanja trgovačkim partnerima kako kriza ne bi eksplodirala.

Hrvatskoj problem likvidnost

Prosječan rok između tvrtki 50 dana 
Prema podacima Europskoga indeksa plaćanja za 2013., oko 73 posto hrvatskih tvrtki ima problema s likvidnošću zbog zakašnjeloga plaćanja, a prosječna isplata bila je 50 dana za transakcije između tvrtki te 60 dana za transakcije između javne uprave i tvrtki. U Hrvatskoj je 1. siječnja 2012. godine stupio Zakon o rokovima ispunjenja novčanih obveza koji definira da je u ugovorima između poduzetnika rok plaćanja do 60 dana, uz mogućnosti iznimke i dulje od toga, ali to produljenje ne smije prouzročiti neravnopravnost u pravima i obvezama ugovornih strana na štetu vjerovnika.

Neplatiše i u rastućoj ekonomiji

U Kini 32,5% tvrtki plaća na vrijeme
Broj poduzeća koji svoje obveze ne podmiruju na vrijeme povećao se i u Kini i u SAD-u. U Kini 32,5 posto kompanija plaća na vrijeme. Kineske kompanije i dalje preferiraju rokove plaćanja od 30 do 60 dana u prosjeku. Velike kompanije u Kini nemaju problema u pristupu kreditima jer uživaju veliku reputaciju među bankarima, ali zato imaju velikih problema s likvidnošću. 

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

U SAD-u sve više onih koji kasne dulje od 90 dana
U Sjedinjenim Američkim Državama na vrijeme plaća nešto više od 50 posto kompanija. Problematičan je podatak da udio poduzeća koja kasne dulje od 90 dana iznosi 5,3 posto. Tješi činjenica da se američka ekonomija ipak oporavlja. Doduše, sporije od očekivanog, ali ipak bilježi pozitivne trendove.