Proizvodnja polimernih nosača u 350 četvornih metara velikom pogonu u Industrijskoj zoni PODI u Šibeniku u rujnu je i službeno počela. Plan je do prosinca krenuti s prodajom i dostavom, najavljuje Antonia Omazić, izvršna direktorica Meliori Polymer Engineeringa.

Epilog je to poslovne ideje na kojoj su supružnici Antonia i Marko Omazić, doktori polimernog inženjerstva, radili posljednje dvije i pol godine. Zahvaljujući ideji i poduzetničkoj inicijativi dvoje Dalmatinaca, koji su se nakon godina obrazovanja, rada i života u Austriji odlučili vratiti “kući”, Šibenik, a time i Hrvatska, postali su prvi i za sada jedini, proizvođači polimernog nosača za poluvodiče u Europi.

Riječ je o proizvodu koji pruža mehaničku stabilnost u procesu rezanja čipova. Bez, kako Englezi kažu, wafer framea, odnosno polimernog nosača, ne bi bilo niti čipa, sićušne komponente neophodne za rad gotovo svih uređaja, od računala i mobitela, preko automobila do razne elektronike pa i vjetroelektrana.

Proces izgleda tako da se na polimerni nosač lijepi polimerna folija, na što se potom lijepi disk s čipovima, njih tisuću do 10 tisuća, ovisno o veličini i tehnologiji, objašnjava Antonia Omazić. Slijedi rezanje koje je vrlo komplicirano, kao gotovo sve u zahtjevnoj i skupoj industriji poluvodiča i čipova, jer silicij ima ogromnu mehaničku tvrdoću te pri rezanju, koje se vrši dijamantnim brusovima ili laserima, mora imati mehaničku stabilnost. Ta stabilnost je važna jer su čipovi tanki (i ispod debljine vlasi), a nju pruža polimerni nosač kakav proizvodi Meliori.

Prvog kupca imaju. To je Infineon Austria Technologies AG, tvrtka koja je poznata po proizvodnji čipova visoke kvalitete. “Kada se kod njih kvalificirate, otvorena su vam sva vrata”, kaže Antonia Omazić dodajući da visoki standardi koje postavlja Infineon možda otežavaju njihovu početku situaciju jer moraju zadovoljiti visoke standarde. No, to je kratkoročni utjecaj. Dugoročan bi trebao biti itekako pozitivan jer bi im trebao olakšati sklapanje poslova i s drugim dobavljačima. “Takvih u Europi ne nedostaje”, kaže Omazić.

Šestero zaposlenih
Planovi startupa Meliori, koji trenutačno zapošljava šestero ljudi, redom inženjera, i koji je u projekt pokretanja proizvodnje polimernih nosača uložio oko milijun eura, vrlo su ambiciozni.

“Planiramo stabilizirati proizvodnju i procese te podignuti volumene za veličinu okvira od 8 inča. Plan je i širiti listu kupaca te uvesti novu proizvodnu liniju i proizvode. Naš petogodišnji plan uključuje i gradnju vlastitog pogona u kojem bi povećali broj proizvodnih linija, a dugoročni nam je cilj otvoriti samostalan centra za razvoj i istraživanje. Tražili bismo nove niše. U industriji poluvodiča, naime, postoji više proizvoda od polimera koje bi mogli raditi. Plan nam je diverzificirati portfelj, ali i širiti se na druge industrije poput automobilske, farmaceutske, medicine…”, kaže Omazić.

“Naša vizija jest da postanemo vodeći europski proizvođač dijelova od visoko inženjerske plastike za industrije koje traže visoku kvalitetu”, ističe dodajući da su orijentirani isključivo na europsko tržište. Osim kvalitete dodatan plus kompaniji trebala bi donijeti i težnja dobivanja oznake “Proizvedeno u EU”. Sirovina i svaki dio opreme u pogonu dolazi iz Europe, kaže Omazić.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Priliku pokretanja vlastite proizvodnje u industriji poluvodiča Omazići su uočili u vrijeme koronakrize. Zbog poremećaja u lancima opskrbe europski su proizvođači, ali i kreatori politika, osvijestili problem ovisnosti o proizvodnji u Aziji.

Prepoznata kvaliteta
Polimerni nosač se do pokretanja proizvodnje u Šibeniku, primjerice, proizvodio u nekoliko zemalja Azije i baš nigdje u Europi. Omazići, koji su u to vrijeme radili u Infineon Austria Technologies AG, shvatili su da je to prilika koju moraju iskoristiti. Usto, Marko Omazić, osnivač Melioria, doktorirao je upravo na temu polimernog nosača i folije koja se na njega lijepi.

Napravili su istraživanje tržišta te krenuli u akciju. Važnu ulogu u pokretanju biznisa imao je njihov austrijski poslodavac koji im je dao pismo namjere da će kupiti njihove proizvode. Podrška se temeljila na kredibilitetu koju je Marko Omazić izgradio u Infineonu, jer ući na to tržište bez prethodnih visokih referenci gotovo je nemoguće.

Njihova ideja poklopila se i s planovima Europske unije, formaliziranima u Aktu o čipovima, da ojača svoju neovisnost i konkurentnost u industriji poluvodiča. Rizike, naime, ne donose samo problemi u dobavnim lancima već i trgovinski ratovi kojima svjedočimo.

Odlika proizvodnje Melioria u Šibeniku, koje se trenutačno sastoji od jedne linije, a može se proširiti na ukupno tri, temelji se na kvaliteti, pa su u kompaniji uvjereni da će uspjeti osvojiti tržište. Kvalitetu njihovog projekta prepoznao je i HBOR koji je osigurao kredit koji pokriva dio investicije.

Čekanje njegova odobrenja, doduše, odužilo se na pola godine, no Omazić kaže da se čekanje isplatilo. “Niti jedna komercijalna banka ne može konkurirati uvjetima koje poduzetnicima osigurava HBOR”, kaže dodajući da u Hrvatskoj općenito nedostaje novca za investicije poput njihove.

Rizičnije, ali…
“Ulaganje u proizvodnju jest rizičnije, ali kad bi bilo više novca za projekte kao što je naš možda bi bilo i više visokotehnoloških i kompleksnijih projekata”, navodi.

Svoju investiciju bračni par tako je morao, uz krediti HBOR-a i jednog investitora, dobrim dijelom financirati vlastitim novcem.

Za razliku od novca, radna snaga nije im bila nikakav problem. Dapače. Dobili su, kaže Omazić, 50 prijava za jedno radno mjesto. Već sljedeće godine trebali bi otvarati i nove pozicije za operatere, odnosno zaposlenike srednje stručne spreme.

“Hrvatska ima odličan stručni kadar, vrlo dobre fakultete te dobru lokaciju u Europi”, ocjenjuje Omazić ističući da se prilike u zemlji ipak kreću u dobrom smjeru. “Možda je razvoj nešto izazovniji i sporiji, ali ide”, kaže poduzetnica koja je, sa suprugom, Hrvatsku stavila na mapu i fokus vrlo zahtjevne industrije i to u niši za kojom postoji ogromna potražnja, a jedina konkurencija trenutačno dolazi iz Azije.