Iza Goranka Fižulića, predsjednika Uprave i suvlasnika Magme, godina na izmaku bila je iznimno teška na poslovnom i privatnom planu. Kompanija kojoj je na čelu zbog krize drugu će godinu zaredom završiti u gubitku. U rujnu je Fižuliću dijagnosticirana zloćudni tumor te je početkom studenog operiran u SAD-u i već nekoliko dana kasnije vratio se na posao. Za Poslovni dnevnik Fižulić govori o problemima u poslovanju Magme, refinanciranju komercijalnih zapisa i nerazumijevanju kreditora, pojašnjava ponovno učlanjenje u HSLS, potrebu prijevremenih izbora i, ne manje važno, zašto je optimističan glede 2010.

Što mislite o najavi interventnog fonda i biste li za pomoć otvorili ulazak u vlasništvo?
Mislim da se s tim fondom malo zakasnilo. Nije realno da fond postane operativan prije druge polovice iduće godine, a tada je izgledno da će Hrvatska početi izlaziti iz krize. Umjesto kriznog fonda prava adresa za donošenje odluka su kreditni odbori i risk menadžment banaka. Treba se kloniti arbitriranja politike. Uz sve afere koje se vuku iz javnog sektora uvlačenje jednog mega fonda koji će pomagati privatnom sektoru, a njime upravlja država, ne čini kao najbolja politička ideja.

Kako iz po vama izgleda proračun za ovu godinu?
Proračun je takav kakav jest između ostalog jer je 2010. predizborna godina, a niti jedna vlada u predizbornoj godini ne provodi radikalne i bolne reforme. Hrvatskoj su nužni izvanredni parlamentarni izbori, što prije to bolje, dva mjeseca nakon drugog kruga predsjedničkih. Ne zato da bi ova vlast bila zamijenjena već zato da nova vlast ima mandat za radikalne reforme.

Jesu li realni prijevremeni izbori?
Mislim da jesu zbog teškog poraza kandidata HDZ-a na predsjedničkim izborima te unutrašnje nestabilnosti koalicije. Smatram da je to dobro za sve – nije bitno tko će vladati, bitno je da novim izborima vlast dobije legitimitet za provedbu radikalnih reformi. Sve što u Hrvatskoj otvara nova radna mjesta i rast je dobrodošlo.

Da ste u vladi, koja biste tri konkretna poteza povukli za pomoć gospodarstvu?
Prvo bih vratio PDV na 22 posto i ukinuo krizni porez. Taj čin bi imao multiplicirajući efekt jer bi psihološki utjecao na potrošnju. Druga mjera bila bi ulaganje u razvoj Luka Rijeke. Nekad je Rijeka servisirala dobar dio srednje Europe, a danas jedva Hrvatsku. Povezivanje s dalekoistočnim lukama kao Singapur, Hong Kong ili Šangaj može biti osnova razvoja kompletne Hrvatske u idućih 15-ak godina.

I treći?
Izvozu je potrebna potpora politike. Za to je potrebno drugačije poimanje gospodarske diplomacije i stvaranja takvih odnosa u kojima trgovina postaje dvosmjerna ulica. Na primjeru ‘Crotrama’ vidljivo je da je Hrvatska od toga jako daleko.

Ne plaši vas rast nezaposlenosti?
Vjerujem da će prvi kvartal iduće godine biti težak, ali će od proljeća s rastom optimizma doći i do bitnog oporavka osobne potrošnje, a time i gospodarskog rasta. Formira li se nova Vlada na prijevremenim izborima to će unijeti dodatni elan te će u tom slučaju krivulja oporavka biti strmija. Brzina i stabilnost razvoja i rasta osim o optimizmu, ovisi i o izbjegavanju ponavljanja pogrešaka koje je Hrvatska u proteklih desetak godina učinila.

Kako ste?
Do prije dva mjeseca nitko me nikad nije pitao kako sam, a sad je to svima prvo pitanje (smijeh). Dobro sam. Američki liječnici rekli su da sam ‘cancer free’, operacija je potpuno uspjela, karcinom prostate je uklonjen. Trenutno nema razloga za ikakvu zabrinutost i daljnja liječenja.

promo

Hrvatska digitalizirala sustav prijevoza opasnih tvari

promo

Budućnost bankarstva je u dobrom korisničkom iskustvu

Što vas je navelo da svima javno objavite dijagnozu?
Mislim da je zdravlje bilo kojeg predsjednika Uprave kompanije materijalna činjenica. Moć mog pravilnog rasuđivanja ovisi o mom zdravstvenom stanju. Smatrao sam da je bolje da ja kažem otvoreno što mi je, nego da slušam iskrivljene glasine. Dakle, motivi su bili odgovornost prema zaposlenicima i ulagačima, a s druge suočavanje s istinom.

Magma je kod kreditora tražila reprogram komercijalnih zapisa. Jeste li uspjeli riješiti problem financiranja?
Magma je u programu komercijalnih zapisa od 2006. Maksimalni iznos koji smo imali iznosio je 170 milijuna kuna u nekoliko tranši. Trenutna izloženost je 50 milijuna kuna i devet milijuna eura. Koncem siječnja nam dospijeva 46 milijuna kuna, a koncem ožujka pet milijuna eura. Ne smatramo da postoji problem u refinanciranju komercijalnih zapisa.
U studenom smo izdali 32 milijuna kuna zapisa kojima smo refinancirali tranše koje dospijevaju u siječnju i ožujku 2010. Ono što se dogodilo sa zapisima i obveznicama dva izdavatelja proteklih mjeseci (nemogućnost iskupa Hospitalija, HG Spot, op.a.) po meni je više splet nesretnih okolnosti i nerazumijevanja na tržištu.

Kako to mislite?
Vrijednosti o kojima se radi su toliko male u odnosu na sve rizične plasmane banaka na hrvatskom tržištu da je to zapravo bila bura u čaši vode.

Mislite da su bankari previše panično reagirali?
Upisnici komercijalnih zapisa su i bankarski i nebankarski sektor. Trenutno je na hrvatskom tržištu u optjecaju ukupno 1,3 milijarde kuna komercijalnih zapisa, što je u odnosu na potencijalne rizične plasmane banka relativno skroman iznos. Naravno da je sve to poljuljalo povjerenje u komercijalne zapise i obveznice kao financijske instrumente što nije nikako dobro. Na taj način se sužavaju mogućnosti realnom sektoru za prikupljanje dodatnog kapitala i kredit ponovno postaje jedina opcija.

Zapise ste refinancirali djelomično kreditima, je li istina da banke nisu bile pretjerano fleksibilne?
Bankarski sektor je upisao relativno zanemariv dio komercijalnih zapisa, istovremeno je Magma grupa u ovoj godinu smanjila kreditnu izloženost za 4,5 milijuna eura koristeći prvenstveno unutarnje rezerve. Na primjer, bitno smo povećali obrtaj zaliha i smanjili vrijeme koje je potrebno za proizvodnju i nabavu roba.

Je li točno da su vam neke banke uvjetovale refinanciranje zapisa konkretnim planom restrukturiranja?
Pojam “restrukturiranje tvrtke” povremeno se pogrešno koristi. Ako pod restrukturiranjem smatramo stalne prilagodbe tržištu, odnosno permanentne prilagodbe potrebama kupaca kroz promjenu sadržaja, asortimana i formata trgovina, onda je Magma 20 godina u restrukturiranju. Magma grupa je ove godine zatvorila 25 trgovina, no istovremeno smo otvorili 15 novih trgovina, a promijenili sadržaj ili asortiman u 11 trgovina. Tako ćemo na primjer u 2010. djelomično ili u potpunosti promijeniti sadržaj, asortiman i format na 22 prodajna mjesta.

Kakav rezultat očekujete? Ovo će biti druga godina zaredom da ju Magma završava u gubitku, je li prosinac ublažio pad?
Prosinac ne može nadoknaditi lošu godinu, no u Srbiji je bio iznimno ugodno iznenađenje uz dvoznamenkasti rast prihoda u odnosu na 2008. U Hrvatskoj imamo realni pad od osam posto. Istina je da je ovo druga godina gubitka zaredom, ali Magma je u 20 godina postojanja imala šest teških godina. Anticipirali smo krizu, ali možemo konstatirati da je povjerenje potrošača u vlastite mogućnosti i buduća primanja te sigurnost radnih mjesta bitno erodiralo u drugoj polovici godine.

Kakva je uspješnost pojedinih segmenata Magme?
Naše najmlađe ‘dijete’ Magma Home je startala baš kad je prodaja stanova gotovo zamrla, ali je ipak uspjela doseći pet posto ukupnih prihoda. U proteklih 16 mjeseci dobar dio asortimana u Magma Homeu bio je rasprodan te smo imali primjetne asortimanske manjke i nismo uvijek mogli zadovoljiti traženja kupaca. Jednostavno smo podcijenili tržište, našu konkurentnost i u strahu od recesije propustili bitno povećati prihode. Glavni generator gubitka je franšizna moda koja bilježi padove do 35 posto. Daleko najbolje rezultate imali smo u segmentu dječjeg asortimana, gdje krize gotovo nije ni bilo pa će rezultati Turbo limača biti najmanje na razini prošle godine.

Kako iz perspektive poduzetnika ocjenjujete poteze koje je država povukla u 2009. godini?
Najlošiji potez bilo je zaduženje države na domaćem tržištu u veljači prošle godine što je istisnulo realni sektor i stanovništvo. Istovremeno najbolji potez bilo je zaduženje države u inozemstvu ove jeseni. Drugi loš potez države bilo je uvođenje kriznog poreza i povećanje PDV-a. U recesiji je to mjera koja se ne može provoditi pogotovo ne u zemlji gdje 60 posto BDP-a čini osobna potrošnja.

Očekujete li, poput drugih gospodarstvenika, lošu 2010.?
Očekujem da će 2010. biti bitno bolja zbog dobre financijske situacije. Financijski sustav je likvidan i novac, koji do sada nije bio na raspolaganju realnom sektoru, doći će u krvotok i aktivirati sve što je zastalo u gospodarstvu.

Prilično ste optimistični, no bankari upozoravaju da novca ima, ali nedostaje kvalitetnih tvrtki?
To je stara priča o bankarima koji nose kišobran kad sije sunce, a kad pada kiša nigdje ih nema. Kad sam prije dvije godine govorio o krizi, kritizirali su me da želim alibi za potencijalno loš rezultat Magme, a krize nigdje. Dozvolite da budem među prvima koji najavljuju izlazak.

Kao bivši političar, kako komentirate rezultat prvog kruga predsjedničkih izbora?
Prošli su očekivano, osim slabog odaziva birača.

Kome ste vi dali svoj glas?
Jedan sam od utemeljitelja HSLS-a stranke pa sam na svim izborima svoj glas uvijek davao kandidatima liberalnih uvjerenja. Ovaj put moj izbor je bio narančasti, ali bolji rezultat Vesna Pusić nije ni mogla postići jer je očito da je u Hrvatskoj nedovoljan broj birača za takvu političku opciju.

Jeste li očekivali konstelaciju Josipović – Bandić u drugom krugu? Tko će po vama biti pobjednik?
Mnogima sam govorio da će ishod biti ovakav, no bilo bi pravo čudo da uz takav rezultat u prvom, Ivo Josipović izgubi u drugom krugu.

Jeste li ijednom kandidatu bili donator u kampanji?
Magma je zadnji puta pomagala političke kampanje stranaka 1999. godine.

Neću se aktivirati u politici

Reaktivirali ste članstvo u HSLS-u. Znači li to da se vraćate u aktivnu politiku?
Darinko Kosor pismom me je, kao jednog od utemeljitelja stranke, pozvao da obnovim članstvo i ja sam prihvatio. To je bio izraz potpore ideji HSLS-a, kakav je on bio i kakav bih ja htio da bude. Nemam namjeru aktivirati se u politici. Ako ću to ikada htjeti učiniti morat ću u potpunosti dignuti ruke od posla kako bi izbjegao konflikt interesa. Za vrijeme mog ministarskog rada, shvatio sam da je to u našim uvjetima zapravo nemoguće. Bez obzira koliko se deaktivirate, javnost stalno poistovjećuje vaš posao s vašim privatnim interesom i sve se to miješa u jednom neprobavljivom loncu.