S 23 milijarde kuna subvencija domaći privatnici donose još 35 milijardi kuna investicija

Autor: Marija Crnjak , 23. ožujak 2021. u 22:00
Mihael Furjan, čelnik Hrvatske udruge poslodavaca/JOSIP REGOVIĆ/PIXSELL

Još nismo službeno uključeni u izradu Nacionalnog plana oporavka i upozoravamo na problem raspodjele u njemu.

Iako nas tjedni dijele od usvajanja Nacionalnog plana za oporavak i otpornost (NPOO), Hrvatska udruga poslodavaca upozorila je u utorak da nije službeno uključena u proces izrade ovog strateškog dokumenta, te smatraju važnim u javnosti istaknuti problem raspodjele sredstava unutar Plana te svrhovitost samih ulaganja.

HUP smatra da reforme unutar NPOO trebaju Hrvatsku učiniti mjestom poželjnim za poslovanje i investiranje, a podržati ih treba kroz NPOO. Reforme u cilju jačanja konkurentnosti i poticanje privatnih investicija su prioritet najviše razine u reformskim dokumentima čije ispunjenje Europska komisija traži kao preduvjet povlačenja daljnjih EU sredstava.

HUP stoga i dalje zahtijeva da minimalno 50% novca u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti bude usmjereno privatnom sektoru. “Iz onoga što smo dosad vidjeli od Vlade, razumjeli smo da je u komponenti 1 – Gospodarstvo uključen velik broj prioriteta koji se ne odnose na direktnu pomoć ni investicije za poduzetništvo već se bave javnim ulaganjima kao što je pametan cestovni promet i slično.

50

posto novca u NPOO, minimalno, treba biti usmjereno privatnom sektoru, ponavljaju iz HUP-a

Za oporavak i razvoj privatnog sektora, kako nam je prvo predstavljeno, bilo je predviđeno nešto manje od 10% ukupnih sredstava i većinom se govorilo o financijskim instrumentima kao obliku potpore.

U novijoj komunikaciji s predstavnicima Vlade dobili smo informaciju da se ipak radi o većem udjelu financiranja projekata u poduzetništvu (30% u odnosu na bespovratna NPOO sredstva, tj. oko 20% u odnosu na budžet NPOO), ali nemamo informacija o vrsti potpora, radi li se o bespovratnim sredstvima ili financijskim instrumentima kao ni o omjerima tih vrsta potpora i projektima”, ističu poslodavci.

“Javnost mora znati da 23 milijarde kuna subvencija domaćim tvrtkama donosi investicije od još barem 35 milijardi koje će poduzetnici sami uložiti i otvoriti tisuće novih radnih mjesta.

Istodobno, 23 milijarde za izgradnju obilaznica, zgrada i druge infrastrukture s dugim periodom povrata investicija stvara dodatni trošak poreznim obveznicima od 3,45 milijarde kuna iz proračuna”, izjavio je Mihael Furjan, predsjednik HUP-a.

Komentirajte prvi

New Report

Close