Ruski predsjednik Vladimir Putin trebao je jučer na radnoj večeri u svojoj rezidenciji u Samari ugostiti njemačku kancelarku Angelu Merkel i predsjednika Europske komisije Jose Manula Barossa s kojima je planirao razgovarati o aktualnim problemima koja opterećuju odnose između Moskve i Bruxellesa. Ipak, sastanak predstavlja samo uvod u današnji veliki sastanak na vrhu između Europske unije i Rusije na kojem će Moskva i Bruxelles probati naći zajednički jezik o spornim pitanjima poput neovisnosti Kosova, energetike, odnosa između novih članica EU i Rusije, ruskog priključenja Svjetskoj trgovinskoj organizaciji te planiranog postavljanja američkog proturaketnog štita u Češkoj i Poljskoj. Dan uoči dolaska u Rusiju njemačka je kancelarka izjavila kako EU treba razvijati odnose s Rusijom te da istovremeno mora pokazati kako je zainteresirana za strateško partnerstvo između Moskve i Bruxellesa. Glasnogovornik njemačke vlade Thomas Steg nadovezao se na riječi svoje kancelarke rekavši kako Europska unija s Rusijom želi potpisati strateško partnerstvo i sporazum o suradnji te je još obećao da će njemačka vlada nastaviti stvarati uvjete za nastavak pregovora i nakon sastanka na vrhu u Samari. Sporazumi o ključnom partnerstvu s Rusijom došli su u kritičnu fazu zbog problema glede uvoza poljskog mesa u Rusiju. Poljska je blokirala pregovore o strateškom partnerstvu s Rusijom zbog zabrane uvoza njezina mesa za koje Moskva tvrdi da ne udovoljava sanitarnim uvjetima, što Varšava negira. Usto što ne želi odblokirati pregovore sve dok Moskva ne promjeni stajalište, Poljska od EU traži zajedničku deklaraciju u kojoj bi se potvrdila solidarnost svih članica kada je riječ o energetskoj opskrbi naftom i plinom. Moskva je zauzvrat optužila Varšavu da odnose između EU i Rusije drži kao “taoca”.

No nije samo Poljska “krivac” za nategnute odnose između Rusije i EU, već su tu i Litva i Estonija. Što se tiče Litve, ona je blokirala planove za početak opsežnijih razgovora s Rusijom i prijeti njezinim nastavkom jer ne vjeruje da je Moskva blokirala dostavu nafte njezinoj rafineriji u Mezeikiju, jedinoj na teritoriju baltičkih zemalja. Inače, rafinerija je prodana poljskoj kompaniji PKN Orlen, no za nju je bila zainteresirana i Rusija tako da Litvanci obustavu dostave nafte smatraju nekom vrstom kazne iako Rusi tvrde da se nafta ne može dostaviti zbog oštećenja naftovoda. Napetosti između EU i Rusije dodatno je zaoštrila i odluka Estonije o uklanjanju spomenika ruskom vojniku iz centra Talinna, što je dovelo do nereda i sukoba policije s ruskim prosvjednicima u estonskoj prijestolnici te opsade estonske ambasade u Moskvi. Analitičari navode kako su odnosi na relaciji Moskva – Bruxelles toliko zategnuti da od sastanka na vrhu ne treba očekivati veće pomake u međusobnim odnosima. Kako je izjavio Fjodor Lukjanov, urednik magazina Rusija u globalnim odnosima, sastanak Rusije i EU bit će najlošiji sastanak na vrhu u povijesti jer praktično nema ničega što bi se ondje moglo riješiti. Rusija je uoči summita sugerirala da želi surađivati samo sa važnijim članicama Unije, čemu se europski dužnosnici protive. “To je nešto što EU ne može prihvatiti. EU ne može pristati na rješenje gdje samo jedan dio EU surađuje s Rusijom, a drugi ne. To nije način na koji EU funkcionira”, izjavio je jedan europski dužnosnik. Europske lidere također brine situacija zbog veće ovisnosti EU o ruskim energentima u vrijeme kada se Rusija pokazala kao nepouzdan energetski partner, odnosno nakon obustave isporuke plina u Ukrajinu i Bjelorusiju, što je pogodilo znatan dio europskih zemalja. Bruxelles će na sastanku na vrhu inzistirati na boljoj komunikaciji glede energetskih pitanja. O pitanju WTO-a, EU podržava Rusiju za ulazak u tu organizaciju što je prije moguće, no Bruxelles je ipak dao nagovijestiti da bi mogao zadržati donošenje konačne odluke dok međusobni spor oko carina ne bude riješen. Što se tiče Kosova, EU će vjerojatno pokušati uvjeriti Rusiju da ta srpska pokrajina treba dobiti samostalnost, čemu se Moskva inače snažno protivi, a probat će se naći zajednički jezik i u vezi s postavljanjem američkog proturaketnog štita, što Moskva vidi kao direktnu prijetnju svome teritoriju.