Plinovod Južni tok, kojim bi se plin 2015. dopremao iz Rusije preko Crnog mora u Europu, nikada neće zaživjeti jer će Rusi ovladati energetskim sustavom Ukrajine, čime navedeni projekt gubi smisao, rekao je u razgovoru za Poslovni dnevnik Mihaly Bayer, mađarski “ambasador” za energetiku. Ideja Južnog toka je zaobići tranzitnu Ukrajinu s kojom je Rusija bila u sporu proteklih godina, što je rezultiralo prekidom isporuka plina Europi. Jedan krak išao bi od Bugarske preko Grčke do Italije, dok bi drugi prolazio Bugarskom, Srbijom, Mađarskom i Slovenijom te završavao u Austriji gdje se u Baumgartenu nalazi skladište plina. Početkom ožujka su predsjednica Vlade Jadranka Kosor i ruski premijer Vladimir Putin potpisali u Moskvi ugovor o priključenju Hrvatske Južnom toku. Krak plinovoda ulazio bi u Hrvatsku iz Srbije ili Mađarske.

Ništa od toga
“Mislim da od toga neće biti ništa. Nakon promjene vlasti u Ukrajini Rusi će ući u tamošnji energetski sustav pa Južni tok postaje nepotreban”, izjavio je Bayer, dužnosnik mađarskog Ministarstva vanjskih poslova zadužen za energetske odnose s inozemstvom. U veljači je na ukrajinskim predsjedničkim izborima pobijedio Viktor Janukovič, blizak Moskvi i pobornik boljih odnosa s Rusijom. Prije dva tjedna Rusija je predložila Ukrajini povezivanje državnih energetskih kompanija Gazprom i Naftogaz, što bi trebao biti korak naprijed u učvršćivanju gospodarskih i političkih odnosa dviju zemalja. Zasad ostaje nepoznato na koji način bi se spojile dvije kompanije. “Prijedlog nas je iznenadio. Plan o udruživanju ruskog i ukrajinskog sustava zasad ne postoji”, rekla je Poslovnom dnevniku Irina Akimova, glavna ekonomska savjetnica predsjednika Janukoviča. Na pitanje hoće li Gazprom preuzeti Naftogaz odgovorila je da se u ovom trenutku ne vode pregovori o tome. Ipak je dodala – “sve je moguće”. Kaže da Rusi pokazuju zanimanje te da se “cijelo vrijeme vode razgovori koje možemo zvati i pregovorima”. O mogućnostima odustajanja od gradnje Južnog toka, ako Gazprom kupi Naftogaz, rekla je da “zasad nema pozadine koja bi to potkrijepila”. Govoreći o Južnom toku istaknula je da s ekonomskoga gledišta nijedan projekt koji zaobilazi Ukrajinu nije isplativ. Rusija je nedavno spustila cijenu plina Ukrajini, što je dodatno smanjilo izglede za izbijanje novog spora koji je prošle godine imao izuzetno štetne posljedice i za hrvatsku industriju. Akimova naglašava da u modernizaciju ukrajinskoga energetskog sustava “treba uključiti tri strane – EU kao konačnog potrošača, Ukrajinu kao tranzitnu zemlju i Rusiju kao dobavljača plina”. “To je puno bolje nego samo dva partnera”, naglasila je, dodavši da su “uspostavljeni dobri temelji kako bi se u budućnosti osigurale nesmetane isporuke plina”.

Skupo i neisplativo
U Rusiji pak među analitičarima čujemo kritičke tonove o Južnom toku. “Južni tok nije komercijalno isplativ. Riječ je o skupom projektu, čija gradnja uopće nije izvjesna”, rekao nam je u telefonskom razgovoru Chirvani Abdoullaev, analitičar naftnog sektora u Alfa banci iz Moskve. Plinovod, čija se vrijednost procjenjuje na oko 25 milijardi dolara, trebao bi imati kapacitet 31 milijardu kubičnih metara godišnje, a postoji mogućnost da se poveća na 63 milijarde. Prve količine plina trebale bi biti puštene 2015. godine. Zasad je službena ruska verzija oko Južnog toka nepromijenjena: Kako je Bloombergu rekao glasnogovornik premijera Putina, dogovor s Ukrajinom neće se odraziti na gradnju Južnog toka.

Wolfgang Ruttenstorfer:

Trebaju nam i Nabucco i Južni tok
“Europi će trebati više dobavnih pravaca. U idućih 20 godina proizvodnja plina u Europi drastično će pasti, posebno u Sjevernome moru”, izjavio je Wolfgang Ruttenstorfer, predsjednik Uprave OMV-a. Govoreći na EBRD-ovoj konferenciji o energetskoj sigurnosti napomenuo je kako “Južni tok nije konkurencija Nabuccu”, projektu EU i SAD-a kojim bi se plin dopremao iz kaspijske regije.