Dok se nacija još oporavlja od napete završnice i Europskog prvenstva u rukometu, a dojmovi se sliježu, ekonomisti i trgovci zadovoljno trljaju ruke. Siječanjska sportska euforija ponovno se dokazala kao moćan gospodarski impuls koji uspješno prekida tradicionalnu postblagdansku potrošačku apatiju. U mjesecu koji je inače obilježen stezanjem remena, uspjesi hrvatske reprezentacije djeluju kao snažan psihološki i ekonomski stimulans koji podiže indeks potrošačkog optimizma i izravno se prelijeva u državnu blagajnu i bilance privatnih tvrtki. Fenomen je to koji se ponavlja sa zavidnom pravilnošću, a analize pokazuju kako pobjednički niz na parketu generira dvoznamenkasti rast prometa u specifičnim kategorijama. Maloprodajni lanci tijekom prvenstva bilježe skokove između deset i 15 posto, a apsolutni rekorderi su, očekivano, pivo, grickalice, suhomesnati proizvodi i bezalkoholna pića, čija prodaja u danima ključnih utakmica raste i do 30 posto u odnosu na prosječan siječanjski dan.

Vlada jamči isplatu

Sjeda im novac na račun: Evo koliko će država rukometašima dati za europsku broncu

Taj kratkoročni, ali iznimno snažan udar na potrošnju nije ograničen samo na trgovine. Cjelokupni uslužni sektor, od ugostiteljstva do dostavnih službi, doživljava pravi procvat. Kafići, koji se u siječnju često bore s polupraznim prostorima, tijekom večernjih utakmica bilježe popunjenost kapaciteta veću i za 40 posto, postajući epicentri kolektivnog praćenja sportskih nadmetanja. Istovremeno, servisi za dostavu hrane bilježe rekordan broj narudžbi, s rastom koji se penje i do 25 posto u satima neposredno prije i tijekom prijenosa. Kako ističu predstavnici trgovačkog sektora, za njih je rukomet u siječnju postao ono što je nogomet u lipnju, ključni generator prometa koji može spasiti kvartalnu bilancu.

Osim izravnog utjecaja na domaću potrošnju, sportski uspjesi predstavljaju jedan od najučinkovitijih alata za promociju Hrvatske na globalnoj sceni. Procjenjuje se da plasman u polufinale ili finale velikog natjecanja donosi Hrvatskoj medijsku izloženost vrijednu više od 50 milijuna eura, što je ekvivalent basnoslovno skupim oglasnim kampanjama na ključnim emitivnim tržištima. Svaka pobjeda jača percepciju Hrvatske kao zemlje uspjeha i izvrsnosti, što je nemjerljiv doprinos nacionalnom brendu. Tu sinergiju prepoznali su i u Hrvatskoj turističkoj zajednici, koja je, zajedno s Turističkom zajednicom Istarske županije, postala službeni destinacijski partner rukometne Lige prvaka. Kako je naglasio direktor HTZ-a Kristjan Staničić, stvaranje svijesti o destinaciji kroz sport pokazalo se kao dobitna kombinacija, pogotovo jer se vidljivost ostvaruje na tržištima poput Njemačke, Danske i Francuske, odakle dolazi značajan broj turista, a što izravno utječe i na rani booking za ljetnu sezonu.

Dugoročni ekonomski otisak rukometa vidljiv je i u infrastrukturnom naslijeđu. Arene izgrađene za Svjetsko prvenstvo 2009. godine, iako inicijalno kritizirane zbog troškova, danas su ključni objekti za održavanje velikih koncerata, sajmova i kongresa, čime generiraju značajne prihode u segmentu poslovnog i event turizma. Uz to, suorganizacija Svjetskog prvenstva 2025. godine donijela je izravan priljev od oko 20 do 30 milijuna eura kroz potrošnju stranih navijača, potvrđujući sportski turizam kao profitabilnu nišu koja može značajno osnažiti predsezonu. Svi ti elementi pokazuju kako ulaganje u sport i sportske događaje nije samo trošak, već strateška investicija s multiplikativnim učinkom na cjelokupno gospodarstvo.