Tek devet dana prije nego što bi trebali početi pregovori između Hrvatske vlade i mađarskog MOL-a oko upravljanja hrvatskom naftnom kompanijom Inom, kao bomba odjeknula je vijest da Hrvatska vlada pregovara o prodaji daljnjih 19 posto kompanije ruskom Rosnjeftu.

Iako je hrvatska vlada u roku od nekoliko sati demantirala informacije koje je – pozivajući se na neslužbene izvore – objavila ugledna američka agencija Bloomberg, vijest o interesu Rosnjefta za Inu u najmanju ruku može se smatrati novim dokazom sve većih napetosti u međudioničarskim odnosima pred početak dugoočekivanih pregovora. 

Žele većinski udjel
Prema Bloombergovim informacijama, Rosnjeft bi istovremeno preuzeo 19,8 posto Ininih dionica od Vlade, te od MOL-a otkupio njegov udjel od 49 posto. Na taj način ruska kompanija postala bi većinski vlasnik Ine, dok bi Hrvatska zadržala strateški udjel od 25 posto. Iako ne postoji niti jedna službena potvrda ovih informacija, u domaćim poslovnim kuloarima već se pojavila i spekulacija kako su Rusi Vladi za petinu kompanije spremni ponuditi milijardu eura. Radi se o iznosu koji bi mogao biti blizu realnoj valuaciji kompanije, a o sličnoj cifri već se raspravljalo prije otpriliku godinu dana kad je navodni kupac Vladinog udjela trebao biti upravo mađarski MOL. Dapače, tek prije mjesec i pol dana neimenovani visokopozicionirani dužnosnik MOL-a austrijskoj je agenciji za APA ispričao kako će mađarska kompanija – ukoliko ne uspije pronaći zajednički jezik s Hrvatskom vladom, prodati Inu Rusima. Sada kad se u cijeloj priči kao potencijalni kupac i hrvatskog i mađarskog udjela pojavljuje Rosnjeft, te riječi dobivaju na težini. Visoki hrvatski dužnosnici tijekom proteklih godinu dana u više su navrata kontaktirali s čelnim ljudima Rosnjefta. Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak u St. Petersburgu se susreo s čelnim čovjekom ruske kompanije Igorom Sečinom, inače bivšim zamjenikom i jednim od najbližih suradnika Vladimira Putina. Početkom lipnja Sečin je posjetio Hrvatsku, susreo se s predsjenikom Josipovićem i premijerom Milanovićem, a u intervjuu za Večernji list potvrdio kako je kompanija koju vodi zainteresirana za poslovanje u Hrvatskoj. 

Izniman geografski položaj
"Hrvatska se nalazi na razmeđi Balkana i razvijenih europskih zemalja, a to je izniman geografski položaj. Dakle, Hrvatska je sama po sebi Rosnjeftu zanimljivo tržište, no ima sve razvojne perspektive da postane transportni i energetski hub za sve zemlje u regiji. Stoga mi ne samo da imamo interes za razvoj poslovanja u Hrvatskoj nego smo pokrenuli i konkretne razgovore o mogućim projektima na kojima bismo surađivali", rekao je tada Sečin. Iz te izjave može se zaključiti kako ruski div ima interesa za poslovanje u Hrvatskoj, no od interesa do transakcije kakva bi bila preuzimanje Ine, dug je put. Pri tome je nejasna pozicija MOL-a.  Usprkos prijetnjama o prodaji, vlasništvo u Ini u Mađarskoj je pozicionirano na razinu nacionalnog interesa, a u službenim izjavama čelnici te kompanije nikad nisu niti dali naslutiti kako su spremni izaći iz vlasničke strukture Ine.

Također, dolaskom Rosnjefta u Hrvatsku MOL bi se našao u obruču ruskih kompanija koje već dominiraju na tržištima Srbije i Bugarske. S druge strane, neosporno je da kompaniju opterećuje loš odnos s Hrvatskom vladom, ali i moguća potvrda osuđujuće presude Ivi Sanaderu za primanje mita, koja bi za MOL značila potencijalno veliku financijsku i reputacijsku štetu. Utoliko, iako zasad nije vjerojatno, nije i nezamislivo da u Budimpešti razmišljaju o izlaznoj strategiji. Prodaja Rosnjeftu tada bi bila realna opcija, a što bi to značilo za Inu može se samo nagađati. Rosnjeft, kao najveća svjetska naftna kompanija čijim se dionicama trguje na burzi, zasigurno ima dovoljno financijskih i stručnih resursa da uloži u prijeko potrebnu modernizaciju Ininih rafinerija, te širenje njezinog poslovanja na regionalna tržišta, što Vlada u pregovorima namjerava tražiti od MOL-a. S druge strane, ostane li na 25 posto udjela Vlada teško može očekivati ikakav značajniji utjecaj na operativno upravljanje kompanijom. 

Jačanje pozicija
Ipak, sva ta promišljanja zasad su i nepotrebna. Bez konkretne ponude, sve spekulacije o prodaji Ininih dionica – bilo od strane Vlade, bilo od strane MOL-a – vjerojatno su tek način jačanja pozicija pred početak pregovora.

Geopolitički aspekt

Nema racionalnog razloga za strah od Rusa

Kod spomena Rosnjefta mnogi će problematizirati i političku dimenziju takve transkacije s obzirom da je Hrvatska članica NATO saveza, no valja napomenuti kako i ti geopolitčki odnosi više nisu kao nekoć. Iako u većinskom vlasništvu ruske države, Rosnjeft je multinacionalna kompanija. Četvrtinu udjela u njoj drži britanski BP, tvrtka ima ugovore o strateškoj suradnji i s američkim ExxonMobileom, posjeduje rafinerije u Njemačkoj… I u regiji postoji više primjera vrlo uspješnih ruskih ulaganja u naftni sektor – ponajprije u Srbiji gdje je Gazpromnjeft u tek nekoliko godina potpuno modernizirao rafineriju u Pančevu. Dakle, nema racionalnih razloga za strah od Rosnjefta samo zato što je iz Rusije, no sva ta promišljanja zasad su i nepotrebna.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Europsko energetsko tržište

‘Treba nam Europska energetska banka’