Na prvi pogled poslovanje najvećeg alternativnog fiksnog operatora u Hrvatskoj je odlično. Kako doznaje Poslovni dnevnik, Optima telekom 2006. godinu zaključit će s pozitivnom bilancom. Međutim, čelnik najvećeg T-Comova konkurenta smatra da se takav rezultat vrlo teško može ponoviti iduće godine ako državne institucije svojim odlukama ne počnu pokazivati da su predane liberalizaciji fiksne TK. Roland Žuvanić, predsjednik Uprave Optima telekoma u to je uvjeren toliko čvrsto da je odlučio zatražiti pomoć Europske komisije jer, kako kaže, u Hrvatskoj za nastavak liberalizacije nema političke volje.

Kakvi su poslovni rezultati Optime telekom?
Optima će 2006. godinu zaključiti s pozitivnom bilancom. Sve svoje operativne aktivnosti sada možemo pokrivati iz prihoda koje ostvarujemo i zbog toga smo najveći konkurent bivšem monopolistu, kako u ponudi usluga, tako i u smislu raspodjele prihoda prema tržišnim segmentima. Imamo 170.000 korisnika, od čega 7000 poslovnih. Međutim, naš poslovni uspjeh ne ovisi toliko o našim poslovnim sposobnostima koliko o načinu na koji se regulira TK tržište i upravo je u tome ključan problem.

Zašto?
Povrat ulaganja u fiksnoj TK dulji je nego u mobilnoj. Međutim, za razliku od mobilnih operatora, nove fiksne telekome u Hrvatskoj na razne se načine demotivira i sprječava da dugoročno slože isplativ poslovni model. Naime, u zemljama EU dobre financijske rezultate ne bilježe samo mobilni operatori, već i fiksni telekomi. Oni u EU ne plaćaju veleprodajne usluge bivšeg monopolista po cijenama koje dosežu 70-90 posto onih u maloprodaji. U Hrvatskoj, pak, T-Com veleprodajnu telefonsku uslugu naplaćuje 19 lp/min, a maloprodajne cijene kreću se oko 20 lp/min. Optima zbog takvih troškova 70 posto svojih prihoda mora izdvojiti za plaćanje veleprodajnih usluga T-Coma. S druge strane, odugovlačenjem rješavanja pitanja DTK i pristupa izdvojenoj lokalnoj petlji usporava nas se u ponudi usluga putem vlastite infrastrukture kojom bismo bez ikakvih teškoća mimoišli T-Com.

Što ste poduzeli da biste to promijenili?
Sve što je u našoj zakonskoj moći. Pokušali smo pregovarati s T-HT-om. Neuspješno. Potom smo se obratili Hrvatskoj agenciji za telekomunikacije koja je najvažnija za pitanja liberalizacije TK. Nakon toga obratili smo se Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja, Saborskom odboru za pomorstvo, promet i veze, te povrh svega toga nadležnom ministarstvu. No ništa se ne događa. Optima telekom stoga više nema nikakav drugi izbor nego se obratiti institucijama EU. Ovaj tjedan naći ćemo se s predstavnicima Europske komisije u Hrvatskoj i informirati ih o teškoćama s kojima se susrećemo u svom radu.

Što očekujete od tog poteza?
Tražimo zaštitu od monopola u fiksnim TK i stoga se nadamo promjeni na bolje jer ako se stanje ne promijeni, neki će novi fiksni telekomi propasti a mi ostali i dalje ćemo po uvjetima poslovanja biti u nezavidnoj situaciji. Ne možemo još procijeniti učinak, ali u svakom slučaju želimo skrenuti pažnju EK da u Hrvatskoj T-HT krši cijeli niz zakona, a oni čija je dužnost da to spriječe ne obavljaju svoj posao.

Za to je mjerodavan HAT. Znači li to da niste zadovoljni radom tog tržišnog regulatora?
HAT je arbitar koji donosi odluke koje svi operatori moraju poštovati, u protivnom ih može kazniti, čak zabraniti im rad. Sve što tražimo je da jedna tako važna institucija za funkcioniranje TK tržišta u Hrvatskoj napokon počne donositi važne odluke.
Sada smo u suradnji s HAT-om suočeni s birokracijom. Mi im pošaljemo zahtjev, a oni nam 29. dan, znači dan prije zakonskog roka do kojeg nam moraju poslati odgovor, pošalju obavijest da razmatraju naš zahtjev. To ide tako u nedogled. Da me se ne bi krivo razumjelo, HAT je samostalan i na njega se ne smije vršiti pritisak. Međutim, povukao bi paralelu sa sudstvom. Nitko od sudaca ne traži da donesu neku određenu odluku, već samo da napokon počnu donositi odluke. Zanimljivo je da bi to bilo dobro za sve jer oni kojima se određena odluka ne sviđa, mogu uložiti žalbu, ali isto tako to znači da HAT mora provesti svoje odluke i kazniti one koji ih se ne pridržavaju.

Znači, smatrate da HAT štiti interese T-HT-a?
Ne vjerujem da HAT drži stranu ikojem telekomu pa tako ni T-HT-u. Dapače, smatram da u HAT-u postoji volja da se provode liberalizacija TK tržišta. Međutim, isto tako imam dojam da u tom tržišnom regulatoru postoji strah od donošenja odluka koje su ključne za uspješnu liberalizaciju TK tržišta, te da birokracija koja tamo radi nije dovoljno kvalificirana.

Što vas je potaknulo da se obratite EK upravo sada?
To nije bila iznenadna odluka. Prije više od pola godine T-HT je zakuhao aferu Iskon. Svi novi telekomi osudili su tu akviziciju jer je T-HT kupio Iskon samo da bi spriječio razvoj novih telekoma kroz nerealne cijene i usporavanje liberalizacije TK infrastrukture. Na to smo upozorili sve mjerodavne. Usprkos tome, T-HT-ovi brendovi T-Com i Iskon danas glume tržišno natjecanje otimajući nam potencijalne korisnike ADSL-a, a bivši monopolist krši zakone promovirajući besplatne razgovore nauštrb konkurencije. Optima telekom zbog toga trpi stvarnu materijalnu štetu.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

softverska platforma

70 % organizacija imalo je sigurnosni incident zbog ispisa – što rade pogrešno

EK tvrdi da se liberalizacija fiksne TK odvija sporo jer Vlada ima tajne ugovore s T-HT-om, a HAT je netransparentan i nefokusiran na svoj posao. Koji su po vama razlozi spore liberalizacije fiksne TK?
Činjenica je da danas većina bivših TK monopolista na razvijenijim tržištima nastoji usporiti liberalizaciju upravo kroz regulatorni okvir. U Hrvatskoj nije ništa drukčije. T-HT zahvaljujući znanju koje je prikupio njegov većinski vlasnik, Deutsche telekom, koristi najsofisticiranije tehnike manipuliranja regulatorom i usporavanja novih konkurenata. Ako se novi telekomi moraju pomiriti s činjenicom da se slične stvari čine i na Zapadu, ipak se ne možemo pomiriti s činjenicom da već dvije godine državne institucije nisu pokazale volju da to promijene. Afera Iskon najbolji je primjer nedostatka te volje.

Milijarda kuna ulaganja u pet godina
Kolika su ulaganja u Optima telekom?
U prethodne dvije godine uložili smo 400 milijuna kuna, a plan je u iduće tri godine uložiti još toliko. Drugim riječima, investicije u Optimu mogle bi doseći iznos od milijarde kuna. Ta su nam ulaganja omogućila da zaposlimo 240 mladih, visoko obrazovanih ljudi. Izgradili smo najveću optičku mrežu u Hrvatskoj, dulju od tisuću kilometara, te nabavili jednu od najsuvremenijih TK oprema na svijetu. Danas veliki europski operatori prelaze na tehnologiju koju mi koristimo.

Nedostaje namvolja politike
Mislite li da će se liberalizacija ubrzati nakon što vlada proda svoj udio u T-HT-u?
Vlasnički udio države u bivšem monopolistu je važan, ali nije presudan za učinkovitu liberalizaciju. HAT je taj koji treba postati efikasniji i imati mehanizme kažnjavanja. Čini se da monopolist nema razloga mijenjati svoje ponašanje sve dok se ono materijalno ne sankcionira.

Optima je ponudila vlastiti ADSL i telefon putem izdvojene lokalne petlje i Wimaxa. Kakavi su vam planovi u 2007.?
Tijekom iduće godine u svakom gradu u Hrvatskoj ponudit ćemo širokopojasni pristup Internetu. Za to imamo volju i resurse, a to znači da imamo visokoprofesionalne ljude, kvalitetnu infrastrukturu i osigurana sredstva. Ono što nemamo je politička volja da nam se to omogući i zato se žalimo EK.