Državni statističari potvrdili su solidnu dinamiku rasta robne razmjene u 2017. godini. Iako je izvoz u posljednjem kvartalu usporio, godina je zaključena s 12,5 posto rasta, dok je uvozni skor ostao malo ispod dvoznamenkaste stope, 9,6%.

Zbog znatno veće baze na strani uvoza, brži je rast izvoza samo ublažio produbljavanje robnog deficita koji je lani povećan za nepunih 5%: dosegnuo je 58,3 mlrd. kuna, ili mjereno u eurima 7,8 milijardi. No, uz detaljnu strukturu robne razmjene u 2017. DZS je jučer objavio i i prve rezultate za siječanj. A oni ne djeluju ohrabrujuće, premda su preliminarni i nude tek strukturu u smislu razmjene s članicama EU i ostalima.

Uvoz mjeren u eurima u siječnju bio je 15% veći nago lani (u kunama 14,4%), dok je izvoz porastao tek nešto više od tri posto (u kunama 2,8%). Iza toga stoje bitno različita kretanja u razmjeni s EU i non-EU. Dok je izvoz (u kunama) u EU porastao solidnih 15%, prema zemljama izvan EU pao je čak 18%. Istodobno, na strani uvoza onaj iz zemalja nečlanica porastao je za 24,5, a iz EU za 12%.

Rezultat je više od 5,2 milijarde kuna robnog deficita, što je u odnosu na lani čak 1,5 mlrd. više, ali i neuobičajeno velik 'minus' za siječanjske veličine robne razmjene. Osim baznih učinaka, siječanjski skor mogao bi biti povezan sa slabijom industrijskom proizvodnjom u prosincu, pa će utoliko biti zanimljivo vidjeti što će danas pokazati podaci za industriju za siječanj. Pokaže li se slabim, to bi bio nagovještaj i za sporiji kvartalni rast BDP-a.