Povezivanje Hepa i Ine u energetski holding prijedlog je koji 'zvoni', a ulazi u javni prostor na valu preporuka energetskih stručnjaka upućenih hrvatskoj administraciji da se aktivira na području energetske politike. To je neophodno, tvrdi i nekadašnji ministar gospodarstva, kasnije predsjednik Uprave Ine Davor Štern, kako bi se potaknule stručne rasprave i došlo do analize što je najbolje rješenje za Hrvatsku.

A kad je riječ o Ini, to znači i razmatranje navedenog prijedloga: Hep bi se u tom slučaju našao u ulozi kupca udjela Mola u hrvatskoj naftnoj kompaniji, alternativa su mirovinski fondovi, i nastao bi energetski konzorcij kojim bi upravljalo 50-ak energetskih stručnjaka, a sve navedeno smatra izvedivim Štern, pod uvjetom ako se to želi. Kako je on bio i posljednji šef Ine dok je ona bila u cijelosti u rukama države, dobro je kaže upoznat sa suradnjom između tada dvije najvažnije hrvatske energetske kompanije, Hepa i Ine, u vlasništvu Hrvatske.

Nakon Šternova odlaska iz Ine, podsjeća, nastupila je sječa Ininih stručnih kadrova – 160 menadžera srednjeg i višeg profila je nestalo, izostalo je ulaganje u modernizaciju rafinerija, dok je on karijeru nastavio u trećoj po veličini naftnoj kompaniji u Rusiji koja je nakon restrukturiranja prodana za desetke milijardi dolara. Kao temelj za udruživanje Hepa i Ine u konzorcij spominje i energetsku strategiju čije se donošenje stalno najavljuje, dok se ustvari bježi od nje jer podrazumijeva odgovornu politiku i mjerljive ciljeve, što je najvažnije i za profit i učinkovito upravljanje. Energetski holding, tvrdi, danas može biti dobro rješenje i za Hrvatsku, a koriste ga i u drugim članicama EU.

Tako funkcioniraju energetski divovi kao što su njemački E.ON i RWE, talijanski Enel i francuski EDF, samo je razlika u manjem udjelu države. Zaokret je moguć i u perspektivi smanjivanjem našeg udjela, kaže Štern, ako dođe do prihvaćanja izazova kakav jest proaktivna energetska politika i u suradnji s domaćim i stranim stručnjacima. Bitno je da struka dobije priliku reći i hrvatskoj administraciji koja je regrutirana iz bazena čistih političara što bi Hep i Ina zajedno značili za Hrvatsku.

Usluge najboljih eksperata traže sve zemlje, uključujući Mađarsku, ali i Mol. Ide li se u pravom smjeru znat ćemo za tri do četiri mjeseca, zaključuje Štern. Povodom pisma EK i ispunjavanja obveza s hrvatske strane ističe da bi na račun neriješene situacije s Mađarima RH trebala dobiti 'time out' od godinu dana za rješavanje sadašnjeg stanja, što znači "za ono što je najbolje za Hrvatsku".