Najveći hrvatski konditor, zagrebački Kraš i Narodni trgovački lanac (NTL) po ocjeni Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) narušili su tržišno natjecanje sklapanjem sporazuma koji je sadržavao zabranjene odredbe o minimalnim cijenama.

Stoga su u AZTN-u zaključili kako te dvije tvrtke treba sankcionirati pa su odredili da Kraš u državni proračun treba uplatiti kaznu od 1.560.600 kuna, a NTL 1.022.000 kuna.Konkretno, Ugovorom o kupoprodaji koji su sklopili Kraš i NTL, pojašnjavaju iz Agencije, bile su utvrđene minimalne cijene ispod kojih trgovački lanac NTL ne smije prodavati Kraševe proizvode. U protivnom, Kraš je imao pravo uskratiti NTL-u daljnju isporuku robe i dodatne bonuse. Sporni ugovor, navode dalje, bio je na snazi gotovo četiri godine (od listopada 2010. do srpnja 2014.) i zbog toga je sudionicima sporazuma, kažu u Agenciji, izrečena upravno-kaznena mjera u ukupnom iznosu od 2,58 milijuna kuna.Opširno obrazloženje koje prati ovu upravno-kaznenu mjeru otvara ipak neke dvojbe.

Posebice onu – treba li poduzetnike doista odmah, bez zadrške, financijski kazniti jer su možda razmišljali postupiti nezakonito? Premda nema nijednog dokaza koji ih tereti da su doista u praksi počinili konkretan prijestup. Ili bi prva mjera regulatora trebalo biti upozorenje, a drastična kazna tek ukoliko se ponovi propust. Naime, oba poduzetnika pokušala su mjerodavne u Agenciji uvjeriti kako je povreda tržišnog natjecanja posljedica nehaja i nikada nije primijenjena. U praksi se, tvrdili su, vrlo često događalo da je maloprodajna cijena bila ispod cijene iz ugovora, unatoč tome iz Kraša nije bilo ni negativnih reagiranja ni sankcija prema NTL-u nego je poslovna suradnja cijelo razdoblje bila korektna. Izmjenama ugovora pristupilo se odmah po saznanju za nepravilnosti. Stoga, očitovali su se Agenciji Kraš i NTL, upravno-kaznena mjera ovaj puta treba biti simbolična.

Zanimljiv je i detalj koji otkriva kako je i sama Agencija u svom rješenju utvrdila da Kraš "premda sudionik zabranjenog sporazuma nije primjenjivao taj sporazum, odnosno na mjerodavnom je tržištu unatoč postojanju sporazuma postupao sukladno propisima o zaštiti tržišnog natjecanja." Iako nisu utvrdili postojanje otegotnih okolnosti ni za NRL ni za Kraš, u AZTN-u su odbili prigovor o nehaju. Opravdanje kako se sporne odredbe nisu primjenjivale u praksi pa stoga nije riječ o zabranjenom sporazumu Agencija "ne smatra opravdanim iz razloga što je u konkretnom slučaju riječ o teškom ograničenju tržišnog natjecanja za čije postojanje je dovoljna suglasnost poduzetnika o određenom postupanju te nije potrebno utvrđivanje je li se tako uistinu i postupalo u praksi godišnja ugovora." Izricanje simbolične kaznene po AZTN-u nije pak moguće jer je teško narušavanje tržišnog natjecanja trajalo u kontinuitetu gotovo pune četiri godine.

Zakon dopušta da upravno kaznena mjera može iznositi najviše 10 posto vrijednosti ukupnog prihoda, pa izrečena sankcija ne prelazi taj prag. Iznosi koje moraju platiti Kraš i NTL najveće su kazne izrečene od strane AZTN-a unatrag tri godine. Tijekom ove godine kažnjeno je nekoliko tvrtki, no sve sa značajno manjim iznosima. Tako su, također radi zabranjenih vertikalnih sporazuma, što je grijeh koji se pripisuje Krašu i NTL-u, a kojima se, po ocjeni Agencije, na štetu potrošača narušavalo tržišno natjecanje, u kolovozu kažnjeni Dukat i Konzum. Dukat je kažnjen sa 800, a Konzum sa 600 tisuća kuna. Istodobno su još, isto radi spornog ugovora, kažnjeni Kutjevo sa 130 i križevački KTC sa 100 tisuća kuna. U mjesecu studenom AZTN je opet uhvatio neke poduzetnike s prstima u pekmezu pa ih je disciplinirao. Ponovno se, po ocjeni Agencije, zaigrao KTC ovaj puta kroz ugovor s Carlsbergom. I ovaj je dvojac ugovorio minimalne cijene uz pravo Carlsberga da KTC-u uskrati dodatne bonuse.

AZTN je taj njihov ugovor čak proglasio ništetnim, no radi kratkog roka njegove primjene te u skladu s njihovim položajem na tržištu i financijskom snagom izrečena je simbolična kazna pa je Carlsberg dobio za platiti 500, a KTC 100 tisuća kuna. Ove godine kaznu za narušavanje tržišnog natjecanja platilo je i Hrvatsko društvo ortodonata (HDO) radi donošenja minimalnog cjenika ortodontskih usluga. Cjenik je prethodno, prije reagiranja AZTN-a, tri godine bio javno dostupan na mrežnim stranicama HDO. Agencija ga je proglasila ništetnim i udruzi ortodonata izrekla kaznu od 150 tisuća kuna. Protiv rješenja AZTN-a Kraš će u zakonskom roku pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske, poručili su jučer iz te kompanije. Hoće li tako postupiti i NTL ili će možda platiti kaznu nismo uspjeli doznati.
 

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’