Bez puno pozornosti s prošlotjedne sjednice Vlade u saborsku proceduru upućen je zakonski prijedlog kojim se u hrvatsku regulativu uvodi europsku uredbu o suzbijanju uništenja šuma. Politika je to koja se svodi na uklanjanje iz lanca opskrbe EU proizvoda koji pridonose krčenju i sječi šuma u EU i u cijelom svijetu. Konkretno, to su govedina, kakao, soja i drvo.

Dok je na razini pojedinih europskih zemalja gospodarstvo odavno stalo na noge, tražeći prije svega odgodu početka primjene, koja bi trebala uslijediti s 30. prosincem 2025., iz hrvatskog gospodarstva dosad nije bilo glasnijih povika, jer se računalo da će Vlada ući u ozbiljnije razgovore s reprezentativnim udruženjima, a i pridružiti se zemljama poput Austrije i Njemačke, koje na razini EU traže prolongiranje primjene.

No, oni koji se kod nas smatraju najpogođenijima novim zakonom, poduzetnici iz drvnog sektora, s konferencije koju danas organizira Hrvatski drvni klaster, uputit će apel Vladi, hrvatskim zastupnicima i europarlamentarcima, da se zauzmu za odgodu primjene te europske politike, koja će tvrtkama dodatno otežati poslovanje.

Tema brige EU za deforestaciju šuma na globalnoj razini nije novina. Već puna dva desetljeća u Bruxellesu su zaokupljeni predvođenjem u borbi protiv klimatskih promjena i spašavanju svjetskih šuma, koje se uništava u nerazvijenom dijelu planeta zbog povećane proizvodnje hrane i prenamjene u poljoprivredno zemljište, te komercijalne sječe drva.

Zakonodavni okvir EU je uspostavila još 2005., ciljajući da svede na najmanju moguću mjeru stavljanje u promet nezakonito posječenog drva ili proizvoda nastalih na terenu na kojemu je nezakonito posječeno drvo. U tom nastojanju da se očuvaju i zaštite europske i svjetske šume EU se fokusirao na eliminiranje takvih proizvoda sa svog tržišta.

Prošlo bez rasprave

U Hrvatskom drvnom klasteru ističu kako je u zemljama članicama s vrlo velikim strukovnim otporom i s puno diskusije dočekano usvajanje ove Uredbe (EU) 2023/1115 Europskog parlamenta i Vijeća od 31. svibnja 2023. o stavljanju na tržište zemalja EU određene robe i određenih proizvoda povezanih s deforestacijom i degradacijom šuma. U Hrvatskoj se, konstatiraju sa žaljenjem, nije vodila primjerena rasprava o posljedicama primjene, a prije svega o potrebi angažiranja znatnih kadrovskih resursa za praćenje i izvješćivanje koje podrazumijeva ova zakonska regulativa.

Hrvatski drvni klaster jedna je od sedam udruga drvne industrije iz srednjoeuropskih zemalja, koje se zajedničkom deklaracijom zalažu za revidiranje ili ukidanje EUDR-a (EU Deforestation Regulation), smatrajući da se njime ugrožava vlastito biogospodarstvo EU, a ne pruža praktična rješenja.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

“EUDR u svom sadašnjem obliku riskira postati simbol pretjerane regulacije, a ne učinkovite politike zaštite okoliša. Europa ne smije oštetiti vlastito kružno biogospodarstvo postavljanjem nerealnih standarda koji nadilaze ono što čak i njezine najodrživije industrije ne mogu ispuniti”, ističu udruge drvne industrije Austrije, Hrvatske, Češke, Mađarske, Poljske, Slovačke i Slovenije.

Jedno od rješenja je uvođenje kategorije “beznačajnog rizika” kako bi se izbjegle obveze za proizvode i zemlje za koje ne postoji rizik od krčenja šuma. Među ostalim, navodi se i da se krčenje šuma ne događa u europskim šumama, koje su regulirane snažnim pravnim okvirima i čije površine rastu. Većina sugovornika iz sektora u Hrvatskoj o toj temi nerado javno govori, jer nemaju dovoljno informacija kako će u praksi izgledati primjena, kako će se provjeravati informacije i potvrde, a s druge strane sankcije koje se predviđaju nisu uopće male.

Od 15 tisuća do najmanje 4 posto ukupnog godišnjeg prometa poduzetnika ili trgovca u prethodnoj financijskoj godini kaznit će se neuspostavljanje sustava prikupljanja informacija i dokumenata, te sustava za procjenu rizika dužne pažnje. Isti problem kao i u drvnoj industriji imaju i tvrtke u prehrambenom sektoru, te trgovci, pa začuđuje izostanak veće reakcije i zahtjeva za pojašnjenjima funkcioniranja i primjene novog režima.

I na razini EU nedoumice

Tvrtke u drvnom sektoru u Hrvatskoj dominantno su male i srednje veličine, a za njih angažiranje osobe koja će ispunjavati obveze koje nameće zakon podrazumijeva ne samo novo administrativno opterećenje, nego i dodatan trošak.

“Postoje i brojni izazovi oko načina dokazivanju porijekla, sljedivosti sirovine i određivanja geolokacije sirovine, a generalni je stav kako sektor nije niti izbliza spreman za primjenu od 31. prosinca 2025. Potrebno je izraditi brojne simulacije i bolji pogled na primjenu EUDR-a iz prakse zapadnih zemalja koje su u većini slučajeva za daljnju odgodu primjene ili za izuzimanje na šumi baziranog sektora iz ove Uredbe”, ističu u Hrvatskom drvnom klasteru.

Goran Petranović, prokurist i financijski direktor najvećeg hrvatskog proizvođača drvenih peleta RST-Pellet, kaže kako je preko HUP-a iniciran sastanak s nadležnim državnim institucijama, čijim je predstavnicima i samima puno pitanja oko primjene u praksi EUDR-a bilo nejasno i nisu mogli odgovoriti.

“Znalo se dugo da će u zakonodavstvo u jednom trenutku biti unesena ova uredba, no radi se u zadnji čas. K tomu je i sama EU odgodila njenu primjenu za godinu dana, te je i na europskoj razini ostalo još puno nedoumica i otvorenih pitanja. Očito će poduzetnici morati voditi brigu od koga kupuju sirovine i proizvode i, ne bude li nove odgode, učiti u hodu”, kaže Petranović, dodajući da se radi o skupljanju i kontroliranju ogromne količine podataka, te da će u svakom slučaju ta obveza predstavljati dodatno birokratsko opterećenje.

“Umjesto da u fokus stavljamo investicije i borbu na tržištu, dio resursa prebacivat ćemo na dodatno administriranje, što u svakom slučaju nije dobro za konkurenciju, posebice onu iz Azije, koja nema takvih opterećenja”, kaže Petranović.

Hrvatskim tvrtkama u drvnom sektoru ova zakonska novina dodatno dolazi i u trenutku kada se otvara problematika nabave drvne sirovine na hrvatskom tržištu, budući da iduće godine istječe primjena desetogodišnjeg sustava raspodjele kojeg primjenjuju Hrvatske šume.