Pravog gospodarskog oporavka nema od rasta javne i osobne potrošnje, pa ni od oporavka u Europskoj uniji.

Oporavak mora doći kroz (privatne) investicije, a one će doći ako stvorimo uvjete i klimu koja će ih privući, za što su pak ključne strukturne reforme. Uz opasku kako je uporno ponavljanje potrebe reformi možda već zamorno, guverner HNB-a Boris Vujčić još je jednom naglasio njihovu važnost. Zakon o strateškim investicijama i izmjene zakonodavstva o građevinskim radovima, kao i usvajanje druge faze Zakona o radu, dogodine bi "mogli povoljno utjecati na napredovanje Hrvatske na ljestvicama konkurentnosti ako njihova efektivna primjena bude pravovaljana". Zemlje s boljim strukturnim uvjetima poslovanja, među ostalim, pokazale su se najuspješnijima i u povlačenju novca iz fondova EU.

U izlaganju na Institutu za inovacije podcrtao je i kako je oporavak gospodarskog rasta moguć i u sklopu značajne fiskalne konsolidacije i bez kredita, što su pokazale neke baltičke zemlje. Hrvatska je od početka krize do danas, nažalost, odgađala fiskalnu konsolidaciju, a efekt tog odgađanja na javni dug (tj. njegov rast) iznosi oko 14 posto BDP-a. Samo su kamatni troškovi u proračunu od 2008. do 2013. porasli sa 1,5 na čak 3,5 posto BDP-a. "Da je i fiskalna politika, poput monetarne, bila anticiklična u vremenima značajnih stopa rasta, odnosno da je tada proračun održavan u ravnoteži ili sufcitu, deficit i javni dug bili bi nam niži, a fiskalna bi se politika mogla koristiti za obnovu rasta tijekom krize", kaže guverner. Zbog odgađanja danas smo suočeni s potrebom snažnije prilagodbe. Ipak, guverner smatra da je Hrvatska razinom javnog duga još u poziciji da se može zaustaviti njegov rast i efekt tzv. grude snijega.