Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

Rebalans samo za lijekove, drugim dobavljačima ništa

Autor: Marija Crnjak
05. srpanj 2007. u 06:30
Podijeli članak —

Iako se potez Vlade čini velikodušnim, zdravstvo je dobilo samo ono što mu pripada

Ministar zdravstva Neven Ljubičić sazvao je za petak sastanak s direktorom Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje Većeslavom Bergmanom te dobavljačima lijekova kako bi se utvrdilo na koji način će se podmiriti dug, odnosno raspodijeliti novac od rebalansa državnog proračuna. Naime, zdravstvo je u rebalansu dobilo 1,74 milijarde kuna, od čega će se 1,2 milijarde kuna iskoristiti za saniranje dospjelih dugova (starijih od 120 dana).

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Dugovi za bolovanja
Ostatkom bi se trebalo osigurati plaćanje dugova za bolovanja i porodiljne naknade te još nekih obveza koje je HZZO ugovorio upravo računajući na pretakanje sredstava. Iduću godinu Zavod će dočekati na nuli, što se nije dogodilo godinama, no od rebalansa će se osladiti samo dobavljači lijekova. Drugi dobavljači potrošnog materijala, prehrambenih namirnica i energenata neposredne koristi neće imati, posebice oni koji posluju sa županijskim bolnicama, osim ako im županije kao vlasnici ne dodijele ponešto rebalansa iz vlastite blagajne. Dospjeli dug za lijekove iznosi upravo 1,2 milijarde koliko je Vlada namijenila za sanaciju. Istodobno dobavljači lijekova vrše najveći pritisak na Vladu, a imaju i čime jer je opskrba lijekova krucijalna za funkcioniranje bolnica. U nekim situacijama ništa manje važni su struja ili kruh, no za razliku od lijekova njih ne prodaju strane i moćne kompanije koje svoje tržište mogu potražiti i preko granice. Doduše, ukupan dug malim dobavljačima bolnica ne premašuje tristotinjak milijuna kuna, što bi si Vlada možda i mogla priuštiti.

Ministar zdravstva Neven Ljubičić sazvao je za petak sastanak s direktorom Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje Većeslavom Bergmanom te dobavljačima lijekova kako bi se utvrdilo na koji način će se podmiriti dug, odnosno raspodijeliti novac od rebalansa državnog proračuna. Naime, zdravstvo je u rebalansu dobilo 1,74 milijarde kuna, od čega će se 1,2 milijarde kuna iskoristiti za saniranje dospjelih dugova (starijih od 120 dana).

Dugovi za bolovanja
Ostatkom bi se trebalo osigurati plaćanje dugova za bolovanja i porodiljne naknade te još nekih obveza koje je HZZO ugovorio upravo računajući na pretakanje sredstava. Iduću godinu Zavod će dočekati na nuli, što se nije dogodilo godinama, no od rebalansa će se osladiti samo dobavljači lijekova. Drugi dobavljači potrošnog materijala, prehrambenih namirnica i energenata neposredne koristi neće imati, posebice oni koji posluju sa županijskim bolnicama, osim ako im županije kao vlasnici ne dodijele ponešto rebalansa iz vlastite blagajne. Dospjeli dug za lijekove iznosi upravo 1,2 milijarde koliko je Vlada namijenila za sanaciju. Istodobno dobavljači lijekova vrše najveći pritisak na Vladu, a imaju i čime jer je opskrba lijekova krucijalna za funkcioniranje bolnica. U nekim situacijama ništa manje važni su struja ili kruh, no za razliku od lijekova njih ne prodaju strane i moćne kompanije koje svoje tržište mogu potražiti i preko granice. Doduše, ukupan dug malim dobavljačima bolnica ne premašuje tristotinjak milijuna kuna, što bi si Vlada možda i mogla priuštiti.

Prenapuhan balon
Ovo je jedna od najvećih sanacija zdravstva koja je poput prijašnjih uslijedila tek pošto se balon napuhao do pucanja, zaprijetivši socijalnim nemirima. U razdoblju od 2000. do 2005. godine provedeno je ukupno pet sanacija u ukupnoj vrijednosti 4,26 milijarde kuna. Posljednji put zdravstvu je znatniji novac za pokrivanje dugova dodijeljen 2002. godine kad je ministar bio Andro Vlahušić. Tada je uz jamstvo Ministarstva financija Vlada ovlastila HZZO za podizanje kredita kod poslovnih banaka u iznosu od 820 milijuna kuna. Vlahušić podsjeća da su tim sredstvima plaćena dugovanja prema svim dobavljačima starija od 150 dana za ustanove bolničke i primarne zdravstvene zaštite, uključujući i obveze prema zaposlenima. “Raspodjelu smo izvršili tako da su nam sve ustanove i svi dobavljači prikazali svoje potraživanja. Podržavam rebalans, no loše će biti ako se dugovi podmire samo veledrogerijama jer će to za neke druge dobavljače značiti ključ u bravu”, ističe Vlahušić. Iako se potez Vlade čini velikodušnim, valja podsjetiti da je zdravstvo ovim rebalansom dobilo ono što mu pripada. Naime, HZZO godišnji prihod ostvaruje od doprinosa, administrativnih pristojbi, dopunskog osiguranja, ugovora s drugim zemljama, te državnog proračuna koji treba uplaćivati sredstva za sve koji nisu u stanju uplaćivati doprinos – djecu, nezaposlene, poljoprivrednike i korisnike socijalne pomoći. Godišnje prihod iznosi oko 17,8 milijardi kuna, a proračun Zavoda za ovu godinu je 16,8 milijardi. Osim toga, proračun za lijekove za ovu godinu težak je oko 2,3 milijarde kuna, a prošle godine za lijekove su utrošene 3,2 milijarde kuna.

Autor: Marija Crnjak
05. srpanj 2007. u 06:30
Podijeli članak —
Komentari (1)
Pogledajte sve

Slobodno objavite da hrvatskim zdravstvom vlada lobi ili bolje rečeno trgovački lobi lijekovima.Recepti su uglavnom zabadava ili ih pokriva dopunsko osiguranje,što stvara enormne troškove iz godinu u godinu.Liječnici opće prakse su oglavnom skretničari pacijenata prema bolnici.Oko 50 posto nalaza se ne podiže,a oko 80 posto pretraga su normalne.Na lijekove Hrvatska potroši godišnje onoliko koliko košta autoput Zagreb-Split.Sve se to može izbjeći racionalizacijom potrošnje,za koju su odgovorni liječnici,koji su pod pritiskom pacijenata i raznih zdravstvenih lobija/ za nagradu mogu se dobiti i nekakva stručna putovanja/.[smiley10]

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close