Prvi u nizu ovogodišnjih rebalansa, okarakterizirala je saborska opozicija stanje državnih financija u godini recesije u jučerašnjoj raspravi o preraspodjeli proračuna za tekuću godinu. Oporba, čiji su gotovi svi zastupnici sudjelovali u raspravi, najavila je kako će uskratiti potporu rebalansu, uz poruku Vladi da napiše nešto smisleno.No, osim iz opozicije kritički tonovi čuli su se i od manjih stranaka vladajuće koalicije, pa je tako HSLS-ovac Ivan Čehok upozorio kako će se i ovaj “rebalans otrežnjenja” morati opet smanjivati, jer neće izdržati, niti će biti dovoljan za pokretanje gospodarstva.

Stezanje i rezanje
Za njega je to prvi pravi korizmeni proračun koji će stezati i rezati, a građane i gospodarstvo konačno naučiti da ne mogu trošiti više od onoga što imaju. Nakon korizmenog odricanja, slijedi nam pokora, kaže Čehok, a morat ćemo još i više stegnuti remen i što prije to kažemo građanima, manje ćemo ih lagati. Nepopravljivim i neodrživim, nakon proračuna, predsjednik SDP-a Zoran Milanović, ocijenio je i rebalans, jer se ne bori protiv centraliziranosti i potrošnje. Na tvrdnju Vlade kako je ovo rebalans za očuvanje radnih mjesta, poručio je kako se za njih treba boriti ponajprije u privatnom sektoru, jer se u njemu stvara nova vrijednost, ali ga je Vlada potpuno zanemarila, za razliku od javnog. Podsjetio je i da je SDP predlaga poreza na enormnu imovinu i kapitalnu dobit, ali hrvatska je Vlada to ignorirala i ismijala, iako se u SAD-u i Velikoj Britaniji stope tih poreza kreću oko 25 posto. Opasnost vidi i u nekontroliranog protekcionizma pod krilaticom “kupujmo hrvatsko”, jer ne smijemo zaboraviti da smo na slobodnom tržištu i da se protekcionizma treba čuvati, inače ćemo se suočiti s pozivima “kupujmo bavarsko, njemačko, američko” ili “ljetujmo u Sloveniji”. Protivi se i pozivu na smanjenje plaća u privatnom sektoru, jer, kaže, privatni vlasnici mogu svojim menadžerima dati plaće kakve žele.

Automatski manje plaće
Naša je budućnost da će se svaka tri mjeseca plaće korigirati na dolje, i to će Vlada provoditi automatizmom, kao kod cijene benzina, smatra IDS-ovac Damir Kajin. Za HNS-ovu Vesnu Pusić procjene Vlade da je smanjenje rashoda od 5,5 milijardi kuna, potpuno nerealno i nnedovoljno. Smatra kako će se do kraja godine morati provesti još jedan, vjerojatno i puno veći rebalans, jer je ovaj kreiran za potrebe lokalnih izbora. Ministar financija Ivan Šuker nije ostao dužan na optužbe oporbe, navodeći kako danas od poreza na dobit prikuplja devet milijardi kuna prihoda dok je 2004. prikupljeno 2,5 milijardi. Morate nam priznati ili da smo digli gospodarstvo ili da vodimo dobru poreznu politiku jer porezni prihodi nisu pali s neba, poručio je ministar.Premijer Ivo Sanader nije se pojavio u Saboru, ali je ipak našao vremena u pratnji svojih ministara izaći na Trg svetog Marka kako bi od Udruge hlebinskih slikara i kipara naive iz Koprivničko-križevačke županije primio veliku uskrsnu pisanicu. U tih je pola sata uspješno izbjegavao novinare koji su tražili odgovor na pitanje zašto ga nema u Saboru, ali i o BMW-u.

Kritike

Napad partnera
Kritike nisu izostale ni iz redova koalicije pa je tako SDSS-ovac Milorad Pupovac poručio kako njegova stranka rebalans neće podržati ako se Ministarstvu regionalnog razvoja na vrati 280 milijuna kuna za pomoć povratnicima. Neprihvatljivo je da od 5,5 milijardi kuna koliko se preraspodjeljuje čak 500 milijuna ide na štetu povratničkih sredina, poručuje Pupovac. Upozorio kako gotovo netaknuto ostalo 2,6 milijardi kuna poljoprivrednih poticaja, čime je neizravno kritizirao HSS.

Do kraja godine ćemo imati još jedan, puno veći rebalans
Vesna Pusić, HNS

Povećani porezni prihodi nisu nam pali s neba
Ivan Šuker, ministar gospodarstva

Nakon rebalansa za korizmu, slijedi nam i pokora
Ivan Čehok, HSLS

Poduzetništvo

Zašto knjigovođa ne može pripremiti kreditni zahtjev umjesto vas? – Knjigovođa nije vaš CFO!

Od unutarnjeg i vanjskog uređenja do montažnih kuća i pametnih rješenja

Ambienta 2026: Mjesto na kojem počinje svaki dobar prostor