Realna prosječna plaća pada i nastavit će padati, službeni podaci kasne i još ne obuhvaćaju povećanje cijena energenata od 1. travnja, piše u četvrtak Večernji list.

“Najveći su dobitnici ove situacije pojedine grupe kompanija iz sektora bankarstva, telekomunikacija, IT-ja, energetike… i državni proračun preko PDV-a, blagi gubitnici su zaposlenici, a najveći gubitnici oni s fiksnim primanjima: umirovljenici, korisnici socijalne pomoći, dječjih doplataka”, prokomentirao je najnoviju statistiku isplaćenih prosječnih neto plaća u pravnim osobama iz veljače Željko Lovrinčević, makroekonomist Ekonomskog instituta Zagreb.

PRIMANJA

Prosječna plaća 7.452 kuna, evo gdje se zarađivalo gotovo 18.000

Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da je za Hrvatsku taj prosjek iznosio 7452 kune i nominalno je rastao 5,9 posto, no realno je niži 0,4 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. U odnosu na prethodni mjesec nominalni je rast bio jedan posto, realni pad 0,1 posto. Medijalna neto plaća iznosila je 6151 kunu: polovica zaposlenih imala je manju, a polovica veću plaću od tog iznosa.
Glavni je grad standardno iznad državnog prosjeka: u siječnju je prosječna neto plaća iznosila 8528 kuna, što je nominalni porast od 5,5 posto u odnosu na isto razdoblje lani, no Lovrinčević objašnjava da za Zagreb statistiku vodi Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj grada Zagreba i da metodologije nisu usporedive.

Iako realna prosječna plaća pada, raste broj zaposlenih pa je ukupna masa nepromijenjena i kupovna moć na razini sustava ostaje manje-više ista kao lani.

Lovrinčević dodaje da se u cijeloj Europi raspravlja o preraspodjeli dobiti i uvođenju poreza na ekstraprofite onih koji u ovoj situaciji profitiraju i prebacivanju tog novca u državne proračune kako bi se zaštitilo najsiromašnije, piše novinarka Večernjeg lista Valentina Wiesner.