Nakon što je od prvog kolovoza snizila kamate za stambene kredite u švicarskim francima čime je klijentima anulirala efekt porasta tečaja, Raiffeisen banka razmišlja o rušenju cijene autokredita, ali i kredita korporativnim klijentima vezanih uz franak. Ideja se zasad još važe, a konačna odluka ovisit će o potezima konkurentskih banaka koje je potez RBA šokirao i kretanja tečaja, neslužbeno nam je potvrđeno iz krugova Raiffeisen banke (RBA).

“Nije poanta samo sniziti kamate prema građanima jer najveći efekt za nas kao banku, kao i za sustav u cjelini, ima portfelj korporativnim klijentima. Snižavanje kamata tvrtkama zaduženim uz franak imalo bi velik pozitivan utjecaj na tržište i uredno servisiranje obaveza. Sad čekamo hoće li i druge banke krenuti u tom smjeru kad je riječ o švicarskom franku neovisno segmentu klijenata, pa ćemo odlučiti o daljnjem koraku jer ne želimo pod svaku cijenu provocirati ostale”, kaže naš sugovornik iz banke koji je želio ostati anoniman. Ostale banke zasad se o mogućem rušenju kamata, posljedično i svojih prihoda, ne žele izjašnjavati. Dok je prošlogodišnje licitiranje kamatama na štednju bila prihvatljiva tržišna utakmica (zahvaljujući kojoj su cijene depozita skočile na rekordne razine dosegnuvši i sedam posto na dulji rok) za kredite, čini se, ne vrijede ista pravila. Potez RBA u bankarskim krugovima kvalificira se kao ‘istrčavanje pred rudo’, a razmišljanja svode na to da“kamatne stope ne treba pretvarati u akcijske rasprodaje”.Premda na domaćem tržištu formalno posluju 32 banke, oštra konkurencija tek je privid jer prvih deset drže više od 91 posto ukupne aktive. Top šest, Zagrebačka, Privredna, Erste & Steiermärkische, Raiffeisen, Hypo Alpe-Adria i Société Généralé Splitska banka, zajedno drže 307,9 milijardi kuna aktive ili 81 posto tržišnog kolača. Dok najveći kroje pravila igre i trendove, dvije trećine malih nema utjecaja na tržištu po pitanju cijena već poslovnu politiku podešavaju prema velikima. Stoga je potez RBA, navodno sa znatnim udjelom kredita vezanih uz franak u portfelju, ostale konkurente stavila u nezavidnu poziciju pokazavši da prostora za snižavanje kamata itekako ima.

Dosad je ta opcija dosad u bankama bila kategorički odbijana. Najnoviji lipanjski podaci potvrđuju daljnje pogoršavanje naplate kredita. Loši plasmani dosegli su udio od 9,3 posto u ukupnim kreditima što znači da je u segmentu problematične naplate gotovo 24 milijarde kuna. Uzme li se u obzir da je prosječan gubitak po lošim plasmanima dosad bio oko 40 posto, ispada da kumulativno bankama ‘visi’ oko 10 milijardi kuna koje klijenti ne mogu vratiti u čemu prednjače upravo korporativni klijenti. Naplata je posebno neizvjesna za kredite vezane uz franak jer je švicarska valuta od početka godine do sredine srpnja ojačala za oko osam posto, ipak otada je franak malo oslabio i danas vrijedi 5,26 kuna. Ideju o nižoj cijeni novca pozdravljaju u Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP). Predsjednik Udruge malih poduzetnika pri HUP-u Petar Lovrić kazao je da bi ”jeftiniji kapital poduzetnicima olakšao poslovanje jer je to motivacijski faktor za nove gospodarske cikluse”. Ističe da u tom slučaju “svi profitiraju: veći obrt znači više zapošljavanja i veće pozitivne efekte društvu kroz poreze”. Iz Hrvatske narodne banke, s čije adrese dugo stižu upozorenja o nepredvidivosti kretanja švicarske valute, zbog godišnjih odmora nismo dobili komentar, no niže kamate Raiffeisenovih stambenih kredita u švicarcima nedavno su ocijenili kao “razuman potez”.