Nedavno objavljeni polugodišnji podaci o izravnim stranim ulaganjima (FDI) u Hrvatskoj nagovijestili su da bi ova godina po iznosu priljeva kapitala u zemlju trebala premašiti dosad rekordnu 2003. godinu, kad je Hrvatska zabilježila 1,78 milijardi eura priljeva FDI-a. Već u prvih šest mjeseci ove godine njihov je iznos premašio 1,12 milijardi eura, a imajući u vidu preuzimanje Plive, kao i nekoliko većih dokapitalizacija inozemnih investitora (naročito u financijskom sektoru) koje će ući u statistiku druge polovice godine, priljev FDI-a u 2006. očito će znatno nadmašiti lanjskih 1,4 milijarde eura (1,69 milijardi dolara), ali i već spomenuti rekord iz 2003. Jučer predstavljeni “World Investment Report 2006” Konferencije ujedinjenih naroda o trgovini i razvoju (UNCTAD-a) pokazao je kako su i globalni razmjeri izravnih stranih ulaganja (FDI) u uzlaznom ciklusu. Ukupan je iznos FDI-a u svijetu 2005. drugu godinu zaredom porastao (nakon pada u razdoblju 2001.-2003.), dosegnuvši lani 916 milijardi dolara ili čak 29 posto više nego godinu ranije, kad je pak u odnosu na 2003. zabilježen porast od 27 posto. I perspektive su ohrabrujuće. “Svjetsko je gospodarstvo u dosta dobrom stanju i među transnacionalnim kompanijama prevladava optimizam kad je posrijedi daljnji rast FDI-a”, istaknuo je dr. Branko Vukmir, posebni savjetnik UNCTAD-a na jučerašnjem predstavljanju izvješća u Hrvatskoj narodnoj banci. S tim u vezi Vukmir je naglasio kako se realni rast BDP-a u svijetu nakon lanjskih 4,8 posto za ovu godinu procjenjuje na 4,9, a za iduću na 4,7 posto. Solidne stope rasta svojstvene su i kategoriji zemalja u razvoju, za koje se ove godine očekuje realni rast od oko šest posto, a dogodine oko 6,6 posto (prognoze Svjetske banke). Ovogodišnje izvješće o globalnim investicijama u 2005. posebno se bavi tematikom FDI-a zemalja u razvoju u inozemstvo. Ta je pojava uzela maha, a lani su ulaganja tih zemalja dosegnula 133 milijarde dolara ili 17 posto ukupnih. Vukman ističe kako su motivi za to najčešće potražnja za tržištima, većom efikasnošću, sirovinama i tehnologijom (najzvučniji primjer je slučaj kineskog Lenova i IBM-a). Ipak, u ulaganjima i dalje prednjače razvijene zemlje (u oba smjera). Na razvijene zemlje odnosi se 59 posto ukupnih ulaganja, a lani su ona iznosila 542 milijarde dolara ili 37 posto više nego godinu prije. Porast FDI-a u zemlje u razvoju bio je 22 posto, što se očituje u dosegnutih 334 milijarde dolara.

Hrvatska već poslovično ima određenih problema sa svrstavanjem, a skupina zemalja u kojoj se ona prati danas obuhvaća regiju jugoistočne Europe te nekoliko zemalja tzv. ZND-a. Među zemljama jugoistočne Europe koje su privukle približno isti iznos FDI-a kao godinu prije (40-ak milijardi USD) najviše je otišlo u Rumunjsku (6,5 milijardi dolara) i Bugarsku (2,2 milijarde), a slijedi ih Hrvatska sa 1,69 milijardi USD. Srbija i Crna Gora bilježe značajan oporavak FDI-a (1,48 mlrd dolara), dok su BiH i Albanija privukle manje od 300 milijuna (298, odnosno 260) a Makedonija 100 milijuna. Svjetski šampion u priljevu stranih ulaganja za 2005. je Velika Britanija, sa čak 165 milijardi dolara (ispred SAD-a sa 99 milijardi), ali više od toga ohrabruje podatak o rekordnih 10 milijardi dolara uloženih lani u 50 najsiromašnijih zemalja svijeta. Uz sve veći broj i vrijednost transnacionalnih ulaganja zemalja u razvoju, u World Investment Reportu ističe se zanimljiv trend i u režimu ulaganja. Liberalizacija propisa kojom se olakšava pristup izravnim stranim ulaganjima se nastavlja, što se očituje i kroz rastući broj bilateralnih međudržavnih sporazuma (ukupno 5500), ali na globalnoj je razini ipak zamijetan i rastući protekcionizam. Naime, broj restriktivnih mjera u raznim dijelovima svijeta je u porastu, iz čega se može iščitati i svojevrsni otpor stranim ulaganjima. Od ukupnog broja promjena u zakonodavnom okviru 20 posto ili svaka peta je bila restriktivnog predznaka, kaže dr. Vukman. Neke su zemlje, primjerice, zatvorile agencije za strana ulaganja (slučaj Argentine); neke su posegnule za nacionalizacijom pojedinih strateških sektora (Bolivija), u SAD-u su spriječili arapske investitore u pokušaju preuzimanja u lučkoj djelatnosti, Francusku je obilježila inicijativa da se u 11 ključnih gospodarskih grana ne omogući prevlast stranih investitora i sl. Vezano uz režim ulaganja u Hrvatskoj, u UNCTAD-ovu je izvješću posebno istaknut projekt one-stop-shopa kao mjera koja olakšava ulaganja.

Povlačenje zarada s Britanskih Djevičanskih i Maršalovih Otoka

Nasuprot ovogodišnjem trendu rasta izravnih inozemnih ulaganja u Hrvatsku (u pola godine 1,12 milijardi eura), hrvatska ulaganja u inozemstvo u prvoj polovici ove godine bilježe skromnih 22,9 milijuna eura. Lani je, primjerice, vrijednost tih ulaganja bila 184 a godinu prije 281 milijuna eura. Ovogodišnji pad, međutim, posljedica je ponajprije smanjenja zadržane dobiti domaćih investitora u inozemstvu, zbog čega je polugodišnji skor u nizu zemalja u prvih šest mjeseci bio negativan. To je slučaj s ovogodišnjim skorom za Nizozemsku, Mađarsku, Njemačku, ali svakako su zanimljiviji ‘minusi’ kod hrvatskih ulaganja u neke porezne oaze poput Maršalovih Otoka (-4,6 milijuna eura) ili Britanskih Djevičanskih Otoka (-2,1 milijun).