Građevinska aktivnost ove je godine bitno dinamičnija nego što je bila lani. U svibnju ove godine, u odnosu na isti mjesec lani, obujam građevinskih radova, prema kalendarski prilagođenim indeksima, viši je 15,3 posto. U prvih pet mjeseci ove, u odnosu na prvih pet mjeseci 2023. pak indeksi obujma građevinskih radova viši su 16,3 posto.

Ovi podaci ne iznenađuju Mirka Habijanca, predsjednika Uprave i većinskog vlasnika Radnika, križevačke građevinske kompanije. “Dosta je ugovora u javnom sektoru, a na dobre trendove sigurno utječe i pozitivna klima u gospodarstvu”, ističe.

Njegova kompanija u ovoj godini, kaže, bilježi rast narudžbi i ugovora te očekuje da će njihov broj, u odnosu na 2023., biti veći oko 10 posto. Otprilike isto povećanje očekuje da će imati i članovi HUP – Udruge poslodavaca graditeljstva, čiji je Habijanec predsjednik.

Natječaji traju predugo
Žilava industrija, koja se proteklih godina suočila s brojnim izazovima, od pandemije koronavirusa, snažnog rasta cijena građevinskog materijala, problema s pronalaskom radne snage zbog odljeva kvalificiranih radnika u inozemstvo…, uspjela je održati pozitivne stope rasta. Broj poduzetnika u građevinarstvu u godinu je dana, od 2022. do 2023., rastao 7 posto na 21.940.

Industrija je lani zapošljavala nešto više od 118 tisuća radnika, što je 6 posto više u odnosu na 2022. Što se tiče financijskih rezultata lani su ostvarili gotovo 22 posto više prihode te 71 posto veću dobit u odnosu na 2022. Konkretno, 13,4 milijardi eura prihoda te 831 milijun eura dobiti, pokazuju podaci Financijske agencije (Fina).

S obzirom na trend povećanja izdanih građevinskih dozvola u svibnju ove u odnosu na svibanj prošle godine, ali i u prvih pet mjeseci ove u odnosu na isti period lani (9,8 posto/0,3 posto), te činjenicu da cijene nekretnina ne padaju, može se zaključiti da će pozitivni trendovi u građevinskom sektoru biti nastavljeni i u ovoj godini.

No uz bolju regulativu i obrazovni okvir situacija bi mogla biti i bolja, poručuje Habijanec. Predsjednik Uprave Radnika, kompanije koja podjednako radi za privatni i javni sektor, žali se da natječaji predugo traju.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Habijanec: Regulativa bi trebala biti uređenija, a procesi jednostavniji.

“Radimo na regulaciji javne nabave, zakona o obveznim odnosima, zakona o poslovima inženjera te onoga u gradnji. Sve ove zakone treba dopuniti da bi regulativa bila uređenija, a procesi jednostavniji i transparentniji”, poručuje Habijanec.

“Zakon o javnoj nabavi u Njemačkoj ima deset puta manje članaka i obaveza nego naš”, ističe. Dodaje i da poseban naglasak treba staviti na efikasnu provedbu isplate plaće po kolektivnim ugovorima, a što je, poznato je, slaba točka u građevinskom sektoru gdje određeni postotak radnika dio plaće dobiva “na ruke”, odnosno na crno te tako stvara nelojalnu konkurenciju te državu liši dijela prihoda. Najavljuje i da se očekuje dodatno povećanje plaća u ovom sektoru, što je već dogovoreno sa sindikatima i što će biti ključno za zadržavanje domaće radne snage.

Obrazovanje bolna točka
Također, napominje Habijanec, pod hitno treba uvesti dualno obrazovanje, što se godinama najavljuje, no nikako da krene. “Građevinski sektor ima malo koristi od našeg strukovnog obrazovanja”, kritičan je većinski vlasnik križevačke kompanije dodajući da smo jedina država u EU koja nema program koji obrazuje poslovođe.

No na ovaj bi se sektor, koji čini oko pet posto BDP-a, mogla odraziti štednja koju nalaže ministar financija Marko Primorac. Oleg Butković, ministar mora, prometa i infrastrukture, čelni čovjek ministarstva koje je veliki naručitelj javnih infrastrukturnih projekata, kaže da se projekti koji su krenuli neće obustavljati, ali bi se zato ostali mogli drugačije “dinamički posložiti”. Odnosno određeni bi projekti, koji još nisu ugovoreni, mogli biti prolongirani i odgođeni.

Habijanec pak ne strahuje za posao i odgodu projekata. “Trenutno smo previše napeti s projektima”, ističe. U takvim okolnostima odgoda bi određenim građevinskim kompanijama dobro došla, kao što bi dobro došlo i realno godišnje planiranje projekata na državnoj razini.