Edukacija i kampanje, sve u cilju informiranja o podizanju svijesti koja potiče kibernetičku sigurnost među građanima i organizacijama može smanjiti broj potencijalnih žrtava kibernetičkog kriminala. To je efikasan alat za bolju prevenciju internetskih prevara čiji broj bilježi konstanti rast. O tome govore i novi pokazatelji, primjerice tijekom 2022. CARNET je zaprimio i obradio 1296 internetskih prevara što je 7% više nego godinu ranije.

Najčešće vrste prevara su scam, phishing i razne vrste iznuda, dok su prema pomoćnici ravnatelja CARNET-a za Nacionalni CERT Nataši Glavor prevaranti danas sve uvjerljiviji pa kako se “cijelo poslovanje i privatni život polako preselio u online okruženje, što je sigurno jedan od razloga zašto kriminalci vide online prevare kao jedan dobar način za financijsku korist”,  glavno pitanje postaje učinkovita zaštita, odnosno znaju li korisnici – građani i organizacije, kako se zaštititi, a za bolju edukaciju o sigurnosti na internetu kako bi se spriječile sve vrste internetskih prevara pledira i najstarija te članstvom najbrojnija potrošačka udruga u Hrvatskoj.

Sofisticirane metode

Također, kako je Glavor upozorila ovih dana “koriste se i neke sofisticirane metode tako da su se one, u odnosu na poruke od prije par godine, postale puno uvjerljivije, pa se od njih teško i zaštititi”.

Nacionalni CERT (CERT.hr ), podsjetimo, je odjel Hrvatske akademske i istraživačke mreže – CARNET osnovan sukladno Zakonu o informacijskoj sigurnosti kao nacionalno tijelo za prevenciju i zaštitu od računalnih ugroza sigurnosti javnih informacijskih sustava u RH, čiji je osnovni zadatak obrada računalno-sigurnosnih incidenata s ciljem očuvanja kibernetičke sigurnosti u Republici Hrvatskoj. Bavi se i incidentima sa znatnim učinkom prema Zakonu o kibernetičkoj sigurnosti operatora ključnih usluga i davatelja digitalnih usluga za sektore bankarstva, infrastrukture financijskog tržišta, digitalne infrastrukture, dio poslovnih usluga za državna tijela i davatelje digitalnih usluga. Njegove usluge su dostupne široj javnosti i financiran je sredstvima koja osigurava Ministarstvo znanosti i obrazovanja, a drugi dio Europska unija kroz razne EU projekte.

Scam je inače shema koja se koristi za prevare druge osobe ili grupe tako da im se pružaju lažni podaci prilikom davanja ponude ili nuđenja dogovora, a phishing prijevare najčešće su putem e-pošte ili društvenih mreža kako bi se došlo do povjerljivih podataka, kao što su detalji o bankovnim računima, lozinke s društvenih mreža i slično, jer tako omogućuju kriminalu slobodan prolaz do identiteta i financija.

Međutim, kako se doznaje i potrošačke udruge bilježe velik broj pritužbi građana vezano za prevare u području online trgovine, a istraživanja koja su recentno provedena ukazuju na nisku razinu informacija o zaštiti među samim ‘milenijcima’. Kako navodi predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača Ana Knežević, posrijedi su dva projekta koja su proveli s Ekonomskim fakultetom i Visokom školom za informatičku tehnologiju na uzorku većem od 2000 studenata i maturanata, gdje se pokazuje da svi oni svakodnevno koriste internet ali uopće ne znaju kako provjeriti sigurnost stranice, kome se obratiti u slučaju prevare pa čak ni što je Europski potrošački centar.

U ovoj udruzi s najvećim brojem članova te se tradicijom rada više od 20 godina rada svaki dan se zaprimaju pritužbe o internetskim prevarama, pa Knežević poručuje: “Jasno je da hrvatski građani žele bolju edukaciju o sigurnosti na internetu kako bi se spriječile sve vrste internetskih prevara!”.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Inovativne taktike

Podizanje svijesti u društvu kako identificirati takve prijevarne tehnike postaje očito odlučujuće za perspektivu jer iz godine u godinu broj internetskih prevara raste te je realna prijetnja za osobne financije needuciranih osoba sve veća. A da je najučinkovitija obrana od ove vrste prijevara upravo obrazovanje potencijalnih žrtava ukazuje i Ministarstvo unutarnjih poslova na čijoj se stranici upozorava također upozorava na inovativnost taktika kibernetičkih kriminalaca. Taktike koje koriste kibernetički kriminalci, i oni kažu, postaju sve inovativnije i teže za otkriti; “od pretvaranja da su voditelj vaše organizacije do toga da su zainteresirani za romantičnu vezu, online prevaranti današnjice učinit će sve što je potrebno da dobiju što žele – vaš novac i/ili bankovne podatke”.

Vrijedno je istaknuti i da je samo u posljednjih godinu dana Hanfa objavila velik broj različitih objava upozoravajući na lažna društva i platforme, ali i na razne pozive za ulaganje putem društvenih mreža. Osim navedenih upozorenja Hanfa je objavila i edukativan letak i brošuru koji upozoravaju na razne oblike prevare te znakove koji mogu upućivati da je riječ o investicijskoj prevari.