Subotnjim padom na 7,3227 kuna vrijednost eura na tečajnici HNB-a (srednji tečaj) prvi je put u ovoj godini pala ispod 7,33 spustivši se na najnižu razinu u posljednjih pet i pol mjeseci. Pad eura na međubankarskom tržištu nadomak razini 7,32 bankari objašnjavaju jačom institucionalnom ponudom deviza te već standardno solidnom korporativnom ponudom zajedničke europske valute. Uz pogoršanje kunske likvidnosti zbog intenziviranja čistog kunskog kreditiranja i s tim povezanog tzv. kraćenja deviznih pozicija, analitičari Hypo Alpe-Adria banke povezuju snažniju institucionalnu ponudu s restrukturiranjem pasive dijela banaka u korist domaćih izvora financiranja koji im omogućuju smanjivanje marginalne pričuve. U to se pak uklapaju i nedavno objavljeni podaci HNB-a o vanjskom dugu banaka koji je u ožujku smanjen za 200-tinjak milijuna eura. Zbog većeg fokusa banaka na dobit (umjesto tempa rasta) očekivati je da će se taj trend barem kratkoročno nastaviti, dodaju u Hypu. Ipak, tijekom ovog tjedna u većini banaka očekuju stabilan tečaj. Tako u Privrednoj banci vjeruju da će očekivani rast priljeva turističkih deviza i potražnja za kunama na međubankarskom tržištu protutežu imati u potražnji fondova i kompanija za devizama koji bi trebali zadržati tečaj upravo oko razine 7,32. I u Raiffeisen banci smatraju da će nastavak aprecijacijskih pritisaka ublažiti nešto jača potražnja za stranom valutom. Tipujući na trgovanje u rasponu 7,30-7,34, u Hypu pak ističu kako je u slučaju snažnijeg pada prema donjem kraju raspona moguća i intervencija HNB-a. Uz moguća unovčavanja dobitaka institucionalnih investitora, na tečaj bi stabilizirajuće moglo djelovati i to što su kunski plasmani banaka odgovorni za 80-ak posto kreditnog prirasta početkom ove godine, mišljenja su u HAAB-u. Analitičari tome dodaju i stabilizirajući utjecaj strukture imovine domaćih otvorenih investicijskih fondova koji su u travnju rasli za 2,2 milijarde kuna.