Snažniji rast izvoza od uvoza jedan je od rijetkih pozitivnih gospodarskih pokazatelja koji statistika bilježi u ovoj godini. U devet mjeseci izvezeno je roba u vrijednosti 6,4 milijarde eura, što je porast u usporedbi s istim lanjskim razdobljem za 15,1 posto, dok je uvoz od 11,1 milijarde eura smanjen za 2,2 posto. Pokrivenost uvoza izvozom bila je 57,8 posto, što je najviša razina ostvarena u posljednjih desetak godina, a prvi put nijedan mjesec u godini taj odnos nije pao ispod 50 posto, što se redovito događalo u proteklom razdoblju. Slika, međutim, ipak nije tako povoljna i idilična kao što se na prvi pogled čini. Prije svega taj trend nije rezultat rasta konkurentnosti domaćega gospodarstva niti je ostvaren kao logičan slijed toliko zazivanih i prolongiranih reformi gospodarskog sektora.

Spasili nas Nijemci i Talijani
Ekonomski analitičar Ante Babić podsjeća kako su od druge polovice 2008. te tijekom cijele 2009. i izvoz i uvoz u Hrvatskoj imali silazna kretanja. “Lani je dosegnuto dno u vanjskotrgovinskim odnosima i sada s te niske osnove, koja je zapravo na razini 2006. godine, došlo je do povećanja izvoza”, kaže Babić, dodajući kako se to dogodilo ponajprije zahvaljujući oporavku gospodarstava naših najvažnijih trgovinskih partnera Njemačke i Italije. No prate li se podaci o izvozu bez uobičajeno najvažnijega hrvatskog izvoznog proizvoda – brodova, ostvareni rast, ističe Babić, i nije tako spektakularan. Blagi pomak u izvozu bilježe tek farmaceutska, drvna i kožna industrija, dok ostali segmenti proizvodnje stagniraju u izvozu. Što se pak uvoza tiče, njegov je pad uslijedio najprije kao rezultat pada BDP-a te potom i kupovne moći hrvatskog stanovništva, koji još traje. Posljedično, smanjuje se vanjskotrgovinski deficit, no Hrvatska još bilježi visok minus u robnoj razmjeni s drugim zemljama. Analitičari redom očekuju nastavak sličnih trendova i u idućem razdoblju. Donekle će “buđenje” izvoza biti sporije zbog restrukturiranja kroz koje bi trebala proći državna brodogradilišta, no procjene ukupnog rasta izvoza roba za 2011. kreću se između 3 i 6 posto. S druge strane analitičari procjenjuju da uvoz neće rasti tom brzinom. Nakon ovogodišnjeg pada procjenjuju da će tek u drugome dijelu godine, u kojemu se tek očekuje labavljenje krize i prve znakove oporavka, krenuti uzlazno.

Što će se događati
“I dalje će se nastaviti povoljniji trendovi u bilanci međunarodnih odnosa i pokrivenosti uvoza izvozom, ali i dalje će Hrvatska ostvarivati vanjskotrgovinski deficit. To se nažalost neće uskoro promijeniti”, ocjenjuje Babić. Ono što obeshrabruje u cijeloj priči je činjenica da se zapravo sama struktura hrvatskog izvoza ne mijenja te da prerađivačka industrija još ne stvara proizvode veće dodane vrijednosti s većim udjelom znanja i tehnologije. “Posljedica je to sporih promjena same strukture gospodarstva, kao i činjenice da nema puno financija i pomoći za izvoz, ni osmišljenih programa potpore izvozu, kao što je bila Hrvatska izvozna ofenziva, koja je u međuvremenu zapela”, ističe Babić, prema kojemu je neodrživ sustav koji se oslanja na subvencioniranje onih proizvodnji i proizvođača koji su profitabilno u minusu i koje su konstantno nekonkurentne. Umjesto njihova održavanja na životu Ante Babić zagovara jačanje onih sektora i proizvoda koji su konkurentni.

Poruka izvoznika

‘Treba nam jača potpora’
“Potpora države izvoznicima mora biti jača jer je to jedina snaga koja Hrvatsku može izvući iz teške gospodarske situacije. Ne mogu reći da potporu nemamo, ali ona sada mora biti snažnija”, ističe Darinko Bago, predsjednik udruženja Hrvatski izvoznici.

Spremni prijedlozi za Vladu
To udruženje danas organizira okrugli stol “Položaj hrvatskog izvoza u 2011. godini”. Cilj skupa je Vladi iznijeti prijedloge o mogućem poboljšanju potpore izvoznom sektoru, posebice uoči donošenja državnog proračuna za iduću godinu.

Obeshrabruje to što se i dalje ne mijenja struktura našeg izvoza
A. Babić, analitičar

promo

Hrvatska digitalizirala sustav prijevoza opasnih tvari

promo

Budućnost bankarstva je u dobrom korisničkom iskustvu

Izvoznici su jedina snaga koja zemlju može izvući iz krize
D. Bago, HIZ