U prvoj polovici godine iz Hrvatske je izvezeno robe u vrijednosti nepunih 50 milijardi kuna ili 6,5 milijardi više nego u istom razdoblju lani, a istodobno je uvezeno robe za 80,6 milijardi odnosno 8,6 više nego lani.

Nominalni rast izvoza od 14,5 posto značajno je ubrzanje u odnosu na isto lanjsko razdoblje, kad je izvoz na godišnjoj razini povećan 3,4 posto. Uvoz je, pak, u odnosu na prvih šest mjeseci prošle godine također ubrzao; nominalno je porastao 11,2 posto, dok je u isto vrijeme lani ostvario 4,1 posto rasta. Tako je usporedno s bržim rastom izvoza nego uvoza porastao i robni deficit; dosegnuo je 30,7 milijardi kuna ili 2,2 milijarde više nego sredinom 2016.

Upravo robni izvoz bio je kategorija potražnje koja je u prvom polugodištu, uz osobnu potrošnju, najviše utjecala na rast BDP-a, podsjećaju analitičari HGK. Najveći utjecaj na rast izvoza, pak, imala je naftna industrija. Uz za petinu povećanu proizvodnju, vrijednost izvoza u toj industriji porasla je za gotovo tri četvrtine, odnosno za 1,4 milijarde, na 3,26 milijardi. No, tome su uvelike pridonijele cijene, pa je i uvoz osjetno povećan – točnije, za 25 posto. Kako ističu analitičari HGK, prosječna Brent cijena sirove nafte na globalnom tržištu u prvih je šest mjeseci povećana za 28 posto, što je dovelo i do rasta cijena izvezenih naftnih derivata. Pored toga, dodaju, otvorena su i nova tržišta za izvoz naftnih derivata, Maroko i Gibraltar, a znatno je povećan i izvoz na stara, točnije Italiju i BiH.

Farmaceutska industrija natprosječan rast bilježi već duže vrijeme. Nakon što je u prvom polugodištu lani ostvarila porast izvoza veći od 50 posto, ove godine je on ponovno ojačao za čak 1,1 mlrd. ili gotovo 40 posto, čime je premašio 4 milijarde, što je više i od i vrijednosti uvoza. I kod izvoza brodova 2017. je godina pozitivnih oscilacija: tzv. ostalih prijevoznih sredstava izvezeno je za 1,7 mlrd. nasuprot lanjskih 760 milijuna. Iznadprosječnim rastom, za 63% ili 580 mil. kuna, istaknuli su se i metalni proizvodi.

Nasuprot tome, gotovi metalni proizvodi nakon nekoliko godina snažnog rasta izvoza nisu dohvatili lanjsko ostvarenje (-10%), kao ni prehrambena industrija koja je u prvom polugodištu lani ostvarila 20 posto rasta, čime je ljestvica za ovu očito dignuta (pre)visoko. Slabiji izvozni rezultat nego lani ostvarili su i proizvođači namještaja, s padom izvoza od šest posto.