S obzirom na i dalje povišene stope inflacije, rast potrošačkih cijena i nadalje poprilično zaokuplja javnost, s tim da je trenutačno naglasak na “terenskim” izvješćima s Jadrana i cijenama turističkih usluga.

Dok traju propitivanja politika cijena u ovoljetnoj sezoni, službene stope rasta cijena proizvoda i usluga za osobnu potrošnju za to vrijeme idu svojom dinamikom. A ona je već sedam mjeseci u znaku usporavanja godišnje stope.

Prema konačnim podacima DZS-a, u lipnju je inflacija usporila sa svibanjskih 7,9 na na 7,6%. Istodobno, u mjesečnim usporedbama peti mjesec zaredom cijene ukupno bilježe rast. U lipnju su u prosjeku bile 0,9% više nego u svibnju.

Prošli mjesec rastom cijena u godišnjim usporedbama prednjačile su kategorije Restorana i hotela, s prosječnim povećanjem za 15,7%, te Hrana i bezalkoholna pića, s 14,7% poskupljenja u prosjeku. Na mjesečnoj razini, najviše su u prosjeku porasle cijene u skupinama restorani i hoteli, za 4% te alkoholna pića i duhan, za 2%. Istodobno su pale cijene u skupini odjeća i obuća, za 2%.

Već poslovično službene brojke su u raskoraku s prevladavajućom percepcijom inflacije. Među ostalim, i zato što, primjerice, udjel troškova hrane i stanovanja (najamnine, voda, struja, plin isl.) većini kućanstava premašuje 26,5% i 17%, koliko te stavke čine u košarici prosječnog kućanstva.

Dio objašnjenja za to je motodološke naravi, slično kao u slučaju prosječne i medijalne plaće. Kako bilo, za one kojima spomenute dvije troškovne kategorije odnose znatno više od 44%kućnog budžeta, nešto detaljnija slika rasta cijena primjerice hrane ide u prilog jazu percepcije i službene inflacije.

Tako je, primjerice, u lipnju kruh poskupio u prosjeku 1,2% u odnosu na svibanj, dok je u odnosu na prije godinu dana skupnji za nepunih 20%. Više od ukupnog mjesečnog rasta cijena poskupjeli su prošli mjesec i ostali proizvodi od žitarica (2,6%), maslinovo ulje (3,2%), voće (1,1%), povrće (4,3%), dok je šećer neznatno pojeftinio.

Ministar financija Marko Primorac ima razloga biti zadovoljan punjenjem proračuna/S. B. BABIĆ/PIXSELL

Prošli mjesec poskupljenjem je najviše stršao krumpir – bio je skuplji nego mjesec prije za gotovo pet posto (4,9), s tim da mu je u godišnjim usporedbama cijena viša za 45%. Famozni sladoled, koji je u novije vrijeme sveprisutna sličica iz turističkih destinacija, u prosjeku je prema statističkom uzorku pojeftinio u odnosu na svibanj (-1,4%), ali mu je u odnosu na sredinu 2022. cijena u prosjeku viša 30%. Još veći godišnji rast bilježi npr. smrznuto voće (čak 54,7%), kao i jaja kod kojih je godišnji rast i s usporavanjem stope na visokih 43,7%.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

U okviru troškova stanovanja, koji su na godišnjoj razini u prosjeku skuplji nepunih sedam posto natprosječno je poskupio npr. odvoz smeća (11,5 posto) kao i pojedine vrste usluga održavanja i popravaka.

Kad je riječ o troškovima prijevoza, cijene su u prosjeku pale niže za 5,3 posto. Za vlasnike benzinaca cijene goriva su na godišnjoj razini pale 17,7 posto, dok su kod dizela niže za 22,2 posto. No, samim automobilima, kao i rezervnim dijelovima cijene su više nego prije godinu dana za 6,7 odnosno 9,4 posto. Isto vrijedi i za usluge (putničkog) prijevoza, pri čemu rastom cijena prednjače taksi službe (19 posto) i zračni putnički prijevoz koji je u prosjeku skuplji 43 posto.

Namještaj skuplji 9,7 posto
Usto, prema DZS-ovim podacima, cijene pokućstva, opreme za kuću i redovito održavanje kućanstva više su za 9,7 posto, odjeće i obuće za 8,1 posto, alkoholnih pića i duhana za 7,7 posto, rekreacije i kulture za 7 posto, a zdravlja za 6,9 posto.

Inače, lipanjskom usporavanju godišnje stope inflacije ponajviše je pridonijelo ispadanje lanjskog skoka cijena energenata na početku rata u Ukrajini iz međugodišnje računice, kao i snažan padu cijena energenata ove godine.

Pritom je, kao u većini članica EU s većim udjelom turizma u ekonomiji, mjesečni rast cijena u Hrvatskoj ubrzao iznad prosjeka euro područja pod utjecajem poskupljenja prehrambenih proizvoda te usluga, istaknuli su u komentaru najnovijih podataka u Hrvatskoj udruzi poslodavaca, dodajući kako su stoga korigirali prognozu prosječne inflacije u 2023. malo naviše, na 7,0 posto (ranije 6,5%).

Pad uvozne inflacije
Ističu i da pritom snažan pad šestomjesečnih očekivanja prodajnih cijena u euro području i dalje sugerira znatno nižu uvoznu inflaciju. “U kombinaciji s ‘hlađenjem’ agregatne potražnje te slabijom inflacijom prehrambenih proizvoda moguć je pad stope inflacije u Hrvatskoj na oko 3 posto krajem godine.

U 2024. godini prognoziramo da će se stopa inflacije kretati u rasponu od 3 do 4%, što je iznad prosjeka euro područja, no ne iznenađuje s obzirom na to da su postojeće cijene usluga i dalje oko 40% niže od prosjeka eurozone.

Iako se inflacija smiruje to još uvijek ne znači da je potpuno obuzdana s obzirom na izvanredno brz oporavak realnih primanja zaposlenih ove godine, naročito u uslužnim sektorima te izdašnijim kolektivnim ugovorima”, kažu u Hrvatskoj udruzi poslodavaca.

Kombinacija usporavanja stope inflacije i nešto bolje od očekivane osobne potrošnje kojoj pogoduje rast nominalnih plaća, blagotvorno djeluje i na punjenje državnog proračuna. U prvih pet mjeseci od PDV-a se u proračun slilo 3,6 milijardi eura ili za čak šestinu (16,6 posto) više nego u isto vrijeme lani.