Kako će rast cijena energenata utjecati na poslovanje poduzetnika i hoće li doći do inflacije komentirali su iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) te Hrvatske gospodarske komore ( HGK).

“Rast cijena kojem trenutno svjedočimo dobrim dijelom je posljedica ubrzanog i snažnog oporavka nakon ograničene gospodarske aktivnosti tijekom 2020., kada je potrošnja, ali i proizvodnja energenata bila na znatno nižoj razini.

Osim toga, ograničenja u globalnim lancima opskrbe te nedostatak određenih sirovina, kao i smanjeni urodi pojedinih kultura, u uvjetima visoke potražnje dodatno su utjecali na rast cijena. Hrvatska kao mala otvorena ekonomija teško može izbjeći ekonomska kretanja koja se odvijaju na globalnoj razini.

Poslodavci u Hrvatskoj već se suočavaju kako s rastom cijena energenata i sirovina tako i s nemogućnošću nabave određenih sirovina i materijala, što je u nekim slučajevima možda još izraženije nego za velike europske i svjetske igrače koji se po prirodi stvari u uvjetima ograničene ponude mogu izboriti za bolju poziciju. Ipak, za sada se ovakva situacija nije značajnije prelila na potrošačke cijene, koje još uvijek odolijevaju značajnijem rastu.

Ako ograničenja na strani ponude potraju i ako se pritisci na rast cijena kod proizvođača značajnije preliju na potrošačke cijene, moguće je da ćemo svjedočiti i snažnijem rastu potrošačkih cijena. Ipak, većina međunarodnih institucija očekuje da su ovakve pojave privremenog karaktera te da će se s početkom iduće godine rast cijena svesti na umjerenu razinu praćenu oporavkom ukupne gospodarske aktivnosti”, kažu iz HUP-a.

Poručili su i da su prikupili prijedloge članova kako bi razradili moguće mjere pomoći u okviru zaključka s nedavnog sastanka EU ministara po pitanju rasta cijene energije. Kako tvrde, upravo je taj sastanak otvorio prostor za djelovanje na nacionalnoj razini.

Porezno rasterećenje dohotka

˝Bilo bi poželjno da regulator razmotri mogućnost smanjenja tarifnih stavki te ih svakako ne bi trebao dizati dok cijene energije na tržištu i dalje rastu. Korektivna uloga države moguća je u više oblika. Jedan oblik pomoći jest intervencija u trošarine koje čine značajan dio maloprodajne cijene.

Nadalje, kako bi se pomoglo energetski intenzivnim sektorima treba razmotriti kako rast materijalnih troškova utječe na izračun energetskog intenziteta koji je temelj za umanjenje naknade za OIE koju plaćaju svi potrošači električne energije. Bitno je da se za ta poduzeća osigura da ostanu u istom energetskom razredu, a ne da padnu u niži i tako plaćaju veću naknadu.

Industrija ima velik potencijal za povećanje energetske učinkovitosti, a interese poduzeća višestruko premašuje alokacije dosadašnjih natječaja. Pomoć poslovanju se može pružiti tako da se što prije raspišu novi pozivi s bespovratnim sredstvima za energetsku učinkovitost.

Druga mogućnost pruža se kroz proširenje obuhvata ulaganja u Zakonu za poticanje investicija tako da se priznaju i ulaganja u izgradnju, proširenje i adaptaciju proizvodnih prostora. Vjerujemo kako bi nekima ovo pomoglo da umanje gubitke uzrokovane rastom cijena”, smatraju u HUP-u.

Ističu kako su poslodavci svjesni kako su njihovi radnici pogođeni rastom maloprodajnih cijena, no rast cijena sirovina, energije i prijevoza, naročito u situaciji kad ih poduzeće ne može uključiti u prodajnu cijenu svojih proizvoda i usluga otvara mogućnost da to kod nekih od njih neće ostaviti prostor za rast plaća.

“Stoga apeliramo da se hitno pristupi smanjenju poreznog rasterećenja dohotka kako bi se povećala neto plaća radnika. Dodatno, mjera koja bi na dulji rok donijela rezultate jest povećanje neoporezivih isplata radnicima, smanjenje troška bolovanja na teret poslodavca te neoporezivanje reinvestirane dobiti za zelena i digitalna ulaganja”, poručuju iz HUP-a.

Ako će cijene električne energije nastaviti rasti, možemo očekivati i porast ostalih cijena/PIXSELL

Dok jedni gube, drugi zarađuju

Iz HGK pak ističu kako rast cijena energije izravno utječe na rast ulaznih troškova proizvodnje i pružanja usluga, no postavlja se pitanje na kojoj razini cijena energije pojedine proizvodne djelatnosti i pružatelji pojedinih usluga prebacuju rast troškova energije na cijenu proizvoda/usluge na krajnjeg potrošača.

“Za sada, na osnovi cijena koje se objavljuju unutar indeksa potrošačkih cijena, ne može se zaključiti da je došlo do značajnijega prijenosa, što znači da povećane troškove energije u najvećoj mjeri snose proizvođači/pružatelji usluga.

Primjerice, cijene usluga u transportu koje ulaze u potrošačke cijene (prijevoz putnika) nisu značajnije porasle kod cestovnog putničkog prijevoza (1,3% godišnje) niti kod kombiniranoga putničkog prijevoza (0% godišnje), no jesu kod zračnoga (39%) i pomorskoga (18,1%) koje treba ipak više povezati s velikim porastom potražnje zbog niske prošlogodišnje baze.

Rastom cijena goriva najviše su pogođene transportne tvrtke u kojima cijene goriva izravno najviše utječu na rast ulaznih troškova budući da one čine od 20-50% njihovih ukupnih varijabilnih troškova. Točnije, za transportne tvrtke s novim i modernijim voznim parkom trošak goriva u konačnoj cijeni usluge procjenjuje se na oko 25%. No s druge strane, tvrtka poput INA-e, trenutno je profitirala zbog ovogodišnjeg rasta cijena nafte, što se vidi kroz ostvarenje dobiti od 534 milijuna kuna (godinu ranije je iskazala gubitak) i rast prihoda (+31%) u prvom dijelu godine.

Stoga je za zaključiti da za sada, na razinama aktualnog rasta cijena energije, proizvođači nisu, barem ne u većoj mjeri prenijeli svoje povećane ulazne troškove na cijenu krajnjeg proizvoda/usluge”, objašnjava Marija Šćulac Domac, direktorica Sektora za industriju i održivi razvoj u HGK.

Ipak kako tvrdi, u kontekstu utjecaja rasta cijena energije na industriju i poduzetništvo, visoke cijene električne energije i prirodnog plina mogle bi dodatno potaknuti inflaciju u Europi pa tako i u Hrvatskoj, poremetiti poslovanje industrije i poduzetnika te utjecati na ekonomski oporavak nakon pandemije.

Više natječaja za OIE

“Od početka godine cijene prirodnog plina u Europi su se utrostručile, a i veleprodajne su cijene električne energije također više nego utrostručene. Potrebno je pronaći način kako ograničiti njihov rast, a da se pritom ne dovede u pitanje poslovanje elektroenergetskih kompanija.

Prema podacima Eurostata, cijene energenata u eurozoni rastu po dvoznamenkastoj stopi od travnja ove godine. Funkcionalno i dobro integrirano tržište električne energije u EU, kontinuirana ulaganja u obnovljive izvore energije i poboljšanje energetske učinkovitosti ključni su za održavanje cijena energije što pristupačnijima za sve potrošače, pa tako i industriju i poduzetnike”, upozorava Šćulac Domac i ističe kako su tvrtke sve svjesnije da će njihova spremnost opstanka ovisiti o tome koliko su klimatski i energetski otporni, stoga i ulažu u proizvodnju energije iz obnovljivih izvora.

“Velik broj projekata je pripremljen, a tvrtke najviše u ovom trenutku brine učestalost raspisivanja natječaja i model financiranja s obzirom na to da će bespovratna sredstva sve manje biti dostupna”, poručuje za kraj Šćulac Domac.