Po podacima Hrvatske narodne banke (HNB), bruto inozemni dug na kraju 2014. godine iznosio je 46,7 milijardi eura, što je 800 milijuna eura više nego godinu dana ranije, a taj rast je, po ocjeni analitičara Raiffeisen banke (RBA), posljedica međuvalutnih promjena odnosno snažnog jačanja američkog dolara na svjetskim deviznim tržištima.

Hrvatski bruto inozemni dug, koji uključuje dugove države, kreditnih institucija, poduzeća i stanovništva, na kraju 2014. godine iznosio je 46,7 milijardi eura, što predstavlja 108,4 posto BDP-a i u odnosu na godinu ranije porastao je za 800 milijuna eura ili 1,7 posto.

"Rast hrvatskog bruto inozemnog duga u 2014. godini posljedica je međuvalutnih promjena odnosno snažnog jačanja američkog dolara na svjetskim deviznim tržištima", smatraju analitičari Raiffeisen banke (RBA).

U RBA-u napominju da je aprecijacija američke valute u odnosu na euro za više od 11,5 posto u odnosu na kraj 2013. godine imala osobiti utjecaj na nominalni iskaz duga opće države zbog izdanih državnih obveznica na američkom tržištu. Dodaju da se, uz isključenje utjecaja međuvalutnih i ostalih promjena, dug smanjio za 300 milijuna eura, prvenstveno kao posljedica izraženijeg razduživanja kreditnih institucija koje traje i treću godinu zaredom.

Prema posljednjim dostupnim podacima središnje banke, samo u prvih jedanaest mjeseci dug drugih monetarnih institucija smanjen je za više od 1,3 milijardi eura. Time je nastavljen pad udjela bruto inozemnog duga tog sektora u ukupnom dugu te krajem studenog 2014. s ukupnim obvezama prema inozemnim vjerovnicima od 7,8 milijardi eura on čini 16,8 posto ukupnog bruto inozemnog duga RH. Usporedbe radi, u prosincu 2008. njihov udio premašivao je 25 posto.

Dug javnog sektora krajem studenog dosegnuo je 17,8 milijardi eura, a uz dug privatnog sektora za koja jamstva daje javni sektor on doseže 17,88 milijardi eura i čini više od 38 posto ukupnog bruto inozemnog duga RH.

Glavninu prošlogodišnjeg prirasta, 1,2 milijarde eura ili 7 posto bruto inozemnog duga javnog sektora treba pripisati statističkom prirastu bruto inozemnog duga države, koji je s rastom od 982 milijuna eura krajem studenog dosegnuo 13,7 milijardi eura.

Kod ostalih privatnih sektora primjetan je rast duga nefinancijskih društava odnosno poduzeća koja domaći dug zamjenjuju inozemnim dugom uslijed relativno povoljnih uvjeta na europskom financijskom tržištu. Bruto inozemni dug privatnih nefinancijskih poduzeća krajem studenog iznosio je 11,2 milijarde eura, što je 388 milijuna ili 3,6 posto više u odnosu na kraj 2013.

mikro poduzetnici

Velike promjene ne donose samo veliki sustavi

promo

Inin projekt proizvodnje zelenog vodika ulazi u ključnu fazu

"Tijekom 2015. godine očekujemo nastavak blage dinamike rasta javnog duga koji će biti podržan tečajnim kretanjima, tj. očekivanim jačanjem dolara u odnosu na euro, nastavkom procesa zaduživanja privatnih poduzeća kod inozemnih vjerovnika te zaduživanjem države na inozemnim tržištima kapitala. S druge strane očekujemo nastavak razduživanja kreditnih institucija, stanovništva ali i javnih poduzeća. Udio bruto inozemnog duga u BDP-u trebao bi nastaviti rasti i pod utjecajem stagnacije gospodarstva uz istovremeni izostanak inflatornih pritisaka", zaključuju u RBA.