U prošloj godini u kojoj je izvanredno stanje zbog pandemije i aktivnosti na provedbi vladinih mjera očuvanja radnih mjesta u gospodarstvu posebno obilježilo rad Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), ta je ustanova ostvarila minus od preko 408 milijuna kuna.

Prema godišnjem izvješću o radu HZZ-a, koje je Vlada RH prihvatila na posljednjoj sjednici, prihodi kojima je HZZ raspolagao iznosili su 9,63 milijardi kuna, dok su rashodi dosegli 10,04 milijarde kuna.

Godinu ranije, međutim, HZZ je imao 470 milijuna kuna viška koje je prenio u 2020., pa je i dalje “u plusu” s prenesenih oko 62 milijuna kuna za naredno razdoblje.

Tri sektora

Zbog korone i vladinih mjera za očuvanje radnih mjesta prihodi HZZ-a lani su skočili za 317 posto u odnosu na 2019., u kojoj je HZZ raspolagao s 2,3 milijarde kuna, a i rashodi su bili veći za 335%.

S lockdownom HZZ je standardne aktivnosti bio potpuno obustavio od ožujka do srpnja, tijekom kojih je sav fokus stavljen na potpore za očuvanje radnih mjesta, a kojima je do kraja 2020. prema ‘raportu’ obuhvaćeno bilo 109 tisuća poslodavaca i 687 tisuća radnika, na koje je raspodijeljeno 7,7 milijardi kuna potpora.

Ta su sredstva povučena iz državnog proračuna (4,9 milijardi), Europskog socijalnog fonda (0,8 milijardi) i programa REACT-EU (1,6 milijardi), te sredstava HZZ-a (0,4 milijarde). Po radniku su isplate bile, razmjerno radnom vremenu, po 4 tisuće kuna, a za očuvanje će, te za skraćivanje radnih mjesta do 2,8 tisuće kuna, a najviše potpora, gotovo 80%, isplaćeno je od ožujka do svibnja. Najveći dio, oko 60%, isplaćeno je za očuvanje radnih mjesta u tri sektora – prerađivačkoj industriji (23%), turizam i ugostiteljstvo (19%) i trgovini (16%).

HZZ, na čijem je čelu ravnatelj Ante Lončar, navodi kako je u takvim okolnostima prijavljeno u evidenciju 231,5 tisuća osoba i dogovoreno gotovo 114 profesionalnih planova, a tijekom godine zaposleno gotovo 61 tisuća mladih osoba u dobi između 15 i 29 godina, što čini 41% ukupnoga zapošljavanja.

RAZVOJ

‘Prodaja, operativa i financije konačno u istom ritmu’: Razgovor s Brigitom Kovačević (Intera) i Vericom Jurković (Datalab Hrvatska)

Konditorska industrija

Stevan Vujošević otkriva zašto je čokolada i dalje luksuz

Od ukupnog broja zaposlenih mladih, njih 65% zaposleno je u roku od 4 mjeseca od ulaska u evidenciju. Čak je i u uvjetima pandemije iz HZZ-ove evidencije bilo zaposleno više od 21 tisuće sezonskih radnika, najviše u turističkom sektoru.

U mnoštvu statističkih podataka zanimljivi su i oni koji se odnose na međunarodno posredovanje i EURES, za koje su savjetnice obavile 6,6 tisuća kontakata s poslodavcima i zainteresiranim radnicima s burze, a obrađeno je 1900 radnih mjesta, pri čemu je najvećim dijelom rad s poslodavcima bio u prva tri mjeseca, dok je interes nezaposlenih bio najveći na početku pandemije, te u ljeto i početkom jeseni, vezano uz potpore koje se daju mobilnim radnicima.

Tijekom prošle godine iz HZZ-ove evidencije je odjavljeno 3154 osobe, zbog zapošljavanja u inozemstvu, od čega najviše iz Splitsko-dalmatinske, Osječko-baranjske i Primorsko-goranske županije, a najviše su se zapošljavali u Njemačkoj, Austriji i Sloveniji.

U “standardne” HZZ-ove programe aktivne politike zapošljavanja lani je novouključeno više od 23 .000 osoba, pri čemu najviše njih kroz mjere za stalne sezonce (6264 osobe), potpore za zapošljavanje nezaposlenih (4355), te potpore za zapošljavanje, koje su odobrene za 3778 nezaposlenih.

Zakon o strancima

Osim potpora vezanih uz koronu, jedna od aktivnosti kojoj se lani stavilo među prioritete su i pripreme za primjenu novog zakona o strancima, koji zbog ukidanja kvota za zapošljavanje radnika iz tzv. trećih zemalja, HZZ-u daje važnu ulogu u procedurama, provođenjem testa tržišta rada i davanja mišljenja na zahtjeve poslodavaca, a za koje je edukaciju prošlo oko 400 zaposlenika.

Korona je donijela i brojne promjene u načinu rada u samom HZZ-u, pa je nekadašnji dominantan način rada s nezaposlenima izravne komunikacije zamijenjen digitalnim kanalima, pa se za prijave u evidenciju i zahtjeve za novčane naknade više ne dolazi u urede HZZ-a, a i savjetovanja o karijeri provodilo se telefonski ili Zoom-om i drugim online aplikacijama.

Iz izvješća se doznaje i da u HZZ-u i njegove četiri područne službe, 18 ureda i 99 ispostave radi 1578 zaposlenika, od čega su gotovo 80 posto njih – žene.