Vlada je u četvrtak raspisala izbore za predsjednika Republike za nedjelju, 28. prosinca, a svi rokovi za obavljanje izbornih radnji počet će teći od 24. studenoga.

"Vlada raspisuje izbore za predsjednika Republike koji će se održati u nedjelju 28. prosinca, a izborni rokovi, odnosno odluka će stupiti na snagu 24. studenoga", kratko je rekao ministar uprave Arsen Bauk na sjednici Vlade.

Pravo biti biran, odnosno kandidirati se za predsjednika države imaju svi punoljetni državljani Hrvatske. Kandidate mogu predlagati političke stranke registrirane u Hrvatskoj, jedna ili više političkih stranaka zajedno, kao i birači. Kandidat mora prikupiti najmanje 10 tisuća potpisa birača koji podržavaju njegovu kandidaturu, a svaki birač može svojim potpisom podržati samo jednog kandidata.

Predsjedničke kandidature zasad su najavili aktualni predsjednik Ivo Josipović, HDZ-ova kandidatkinja Kolinda Grabar Kitarović, Milan Kujundžić ispred Saveza za Hrvatsku te bivši čelnik HSP-a Anto Đapić i stečajni upravitelj Ivan Rude.

Imenovani predsjednici i članovi povjerenstava za analizu rashoda proračuna

Vlada je, sukladno Odluci o provođenju dubinske analize rashoda državnog proračuna, na zatvorenom dijelu sjednice imenovala predsjednike i članove povjerenstava za provedbu te analize, kao predstavnike nadležnih ministarstava i institucija.

Mirela Zagorac iz Ministarstva financija imenovana je predsjednicom Središnjeg povjerenstva za dubinsku analizu rashoda državnog proračuna, predsjednikom Povjerenstva za analizu rashoda za zaposlene koji se isplaćuju iz državnog proračuna imenovan je Danijel Nestić, Marina Kesner-Škreb predsjednica je Povjerenstva za analizu rashoda za subvencije. Predsjednica Povjerenstva za analizu sustava zdravstva je Maja Vehovec, predsjednica Povjerenstva za analizu poslovanja agencija, zavoda, fondova i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima je Dubravka Jurlina Alibegović, a Vjekoslav Bratić imenovan je predsjednikom Povjerenstva za analizu poreznih rashoda.

Odluku o provođenju dubinske analize Vlada je donijela na sjednici 23. listopada, utvrdivši pet sektorskih povjerenstava te Središnje povjerenstvo koje će koordinirati i nadzirati njihov rad. Dubinska analiza proračunskih rashoda trebala bi, smatraju u Vladi, rezultirati ukupnim smanjenjem javne potrošnje i učinkovitim trošenjem proračunskog novca i dio je paketa mjera kojim Vlada pokušava ispuniti preporuke Europske komisije za smanjenje proračunskog manjka.

Održivo upravljanje kulturnim prostorom

Nova inovacija na tvrđavama: Šibenik predvodi digitalnu renesansu baštine

Novi standard

Eccos i Petrokemija – digitalna transformacija kamionskog prometa

Ministar financija Boris Lalovac očekuje da bi financijski učinak odluke o provođenju dubinske analize na proračun trebao iznositi pet milijardi kuna u srednjoročnom planu. Rok za provedbu analiza je 1. veljače 2015.

Od upotrebe imovine očekuje se 3,4 milijarde kuna

Ukupni proračunski prihod od upravljanja državnom imovinom u 2015. trebali bi iznositi 3,4 milijarde kuna, navodi se u usvojenom Planu upravljanja imovinom u vlasništvu RH.

Nešto više od milijardu kuna planirani je prihod od nekretnina, dok bi se prodajama tvrtki, odnosno prodajama dionica tvrtki na Zagrebačkoj burzi prikupilo oko milijardu i pol kuna, a oko 866 milijuna kuna očekivani je proračunski prihod od dobiti trgovačkih društava u državnom ili većinskom državnom vlasništvu.

Državni ured za upravljanje državnom imovinom (DUUDI) u planu najavljuje i kako će se radi unapređivanja transparentnosti postupka izbora uprava i nadzornih odbora trgovačkih društava u državnom vlasništvu, od 2015. uprave tih tvrtki birati na javnom natječaju, a Vlada se, umjesto natječaja, može odlučiti i na postupak pronalaska kandidata preko specijaliziranih agencija. Javne natječaje provodio bi DUUDI iz kojeg najavljuju i da će, radi osiguranja transparentnosti, uz registar uprava i nadzornih odbora objaviti biografije izabranih pojedinaca.

Vlada je prihvatila i izvješće o provedenoj politici koncesija u 2013. u kojoj je došlo do blažeg pada koncesijskih prihoda. Bili su manji za otprilike 159 milijuna kuna u odnosu na prethodnu godinu, te su iznosili 1,1 milijardu kuna.

Vlada je donijela i odluku o potvrđivanju Ugovora o zajmu između Hrvatske i Međunarodne banke za obnovu i razvoj (IBRD) za modernizaciju sustava socijalne zaštite. Ugovor je potpisan 25. rujna ove godine s ukupnom vrijednošću od 70 milijuna eura. Po uvjetima ponuđenim od IBRD-a zajam će biti odobren na 20 godina.

Povrat novca braniteljima za otkupljene kuće moguć i jednokratno

Povrat novca hrvatskim braniteljima i članovima obitelji smrtno stradalih branitelja iz Domovinskog rata koji su otkupili obiteljsku kuću ili stan na područjima od posebne državne skrbi ubuduće će se moći izvršiti i jednokratnom isplatom, a ne samo obročnom otplatom kako je to sada propisano, odlučila je Vlada.

Po Zakonu o područjima posebne državne skrbi hrvatski branitelji i članovi obitelji smrtno stradalih branitelja iz Domovinskog rata, koji su prije stupanja na snagu Uredbe o darovanju stanova i kuća u vlasništvu države na područjima posebne državne skrbi otkupili vlastitim sredstvima ili kreditom obiteljsku kuću ili stan u državnom vlasništvu, imaju pravo na povrat kupoprodajne cijene bez kamata uz uvjet da nemaju u vlasništvu drugi useljivi stambeni objekt ili ako ga nisu prodali, darovali te uz uvjet da prebivaju u kupljenom stanu ili kući.

Država je do sada taj novac obročno isplaćivala, a izmjenom Uredbe koju je Vlada prihvatila omogućava se i jednokratna isplata.

Vlada je Saboru uputila amandman na konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak. Prema Vladinu amandmanu, kao financijska imovina ne bi se utvrđivali primici od dividendi i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu, ako su ti primici ostvareni od ulaganja Fonda hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji kao ni otkup udjela u Fondu hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji.

Obilježavat će se dan sjećanja na romske žrtve

Donesena je odluka o obilježavanju Međunarodnog dana sjećanja na romske žrtve Porajmosa/Holokausta u Hrvatskoj. Prijedlog za obilježavanje toga dana predsjedniku Sabora podnio je Klub zastupnika nacionalnih manjina, a obilježavat će se 2. kolovoza kao sjećanje na taj dan 1944. kada je 2897 Roma ubijeno u nacističkom koncentracijskom logoru Auschwitz.

Vlada je odlučila i o dodjeli financijske potpore Islamskoj zajednici u Hrvatskoj, za gradnju Islamskog kulturnog centra u Sisku. Potpora će iznosit 78.897 eura, a zapravo je riječ o tome da se država odriče naknade u tom iznosu, za izlazak iz suvlasništva nad zemljištem na kojem se planira izgradnja Centra.