Konačna izvješća o poslovanju 23 zagrebačka trgovačka društva za 2005. godinu bit će posljednja koja će na dnevni red Poglavarstva doći u samostalnom i odvojenom obliku jer je od prošlog mjeseca njih 12 izgubilo pravnu osobnost, a vlasništvo ostalih je početkom godine prebačeno na holding GKG. Poslovni dnevnik dobio je nešto ranije ta konačna izvješća za prošlu godinu s mišljenjima revizije. Među ostalim ona otkrivaju da su ukupni prihodi povećani za 6,2 posto i dosegli 4,078 milijarde kuna, ali da je od toga čak 1,4 milijarde otišlo na plaće radnika, da je ZET nakon dugo vremena izašao iz gubitaka, da su investicije pale za 1,5 posto i završile na 872 milijuna kuna, a da su preuzete obveze porasle za čak 39 posto povlačenjem kredita, da stupanj financijske sigurnosti 42,13 posto što je četiri posto manje nego 2004., da se rijetko koje društvo držalo financijskih planova koje je usvojila Gradska Skupština…

Gubitak ZOO-a
Od 23 bivša samostalna trgovačka društva troje je zabilježilo gubitke u iznosu od nešto većem od 26 milijuna kuna, od čega najveći dio otpada na Čistoću (23,35 milijuna kuna), ZOO dva milijuna kuna i Autobusni kolodvor 400 tisuća kuna. Čistoća je u gubitku završila zbog nepodizanja cijena odvoza otpada, pa su ove godine cijene povišene, o gubicima Autobusnog kolodvora dovoljno govore i neki podaci koje je navela revizija, a najviše je gradsku upravu iznenadio gubitak ZOO-a koji je radio nove nastambe za životinje i koje su poljuljale fotelju direktoru Mladenu Aniću. Ostalih 20 poslovalo je s dobiti od 101 milijun kuna, od čega su najveću dobit iskazali oni iz tržišnih djelatnosti Robni terminali 17,88 milijuna i Plinara sa 19,5 milijuna kuna. Zračna luka kojoj je grad vlasnik 35 posto, ostvarila dobit od 15 milijuna kuna, što je 13 milijuna više od plana. Ostali, osim ZGOS-a čija dobit od 45 milijuna kuna u cijelosti odlazi za otplatu kredita EBRD-u za sanaciju smetlišta Jakuševec, poslovali su sa znatno manjom dobiti. Ako osnovni cilj komunalnih tvrtki nije ostvarenje dobiti, nevjerojatnim se čini da ostali iz sektora tržišnih i društvenih djelatnosti moraju čekati pomoć proračuna kako bi poslovnu godinu završili na nuli. Očiti primjer za to je Sljeme-Medvednica, tvrtka koje skoro svaka dva tri mjeseca dobivaju novac za poslovanje gubitaka hotela Tomislavov dom, otplate kredita za tu investiciju i troškove skijališta – sveukupno 34 milijuna kuna. Naravno, u gradskoj upravi nikada neće priznati kako su eventualno pretjerali s investicijama na Sljemenu, nego poručuju da će ta tvrtka postati profitabilna nakon “cjelokupne revitalizacije” Sljemena koja uključuje i novu žičaru. Inače, grad je preko subvencija(najviše ZETU-u za karte od 472 milijuna kuna), kapitalnih pomoći i otplata kredita svojim društvima prenio iz proračuna ukupno više od 1,2 milijarde kuna ili više od četvrtine njihiovih ukupnih prihoda. Investicje su iznosile ukupno 872,66 milijuna kuna, a kako su najveće poput nabave novih tramvaja, sanacije vodovoda i gradnje hala Robnih terminala financirane kreditima, ukupne obveze za glavnicu su dosegle nešto više od milijardi. Ipak, dugotrajna imovina je zbog investicija porasla za 8,5 posto i sada iznsoi 8,427 miljardi kuna. Glavni i najveći rashod su bile plaće koje su za 12 563 radnika prosječno izosile 5 415 kuna, što je 3,4 posto više od prosjeka grada. Odnos da su investicije za 528 milijuna kuna manje od rashoda na plaće koji iznosi 1,4 milijarde kuna, dio je koja će sadašnja uprava holdinga pokušati promjeniti. Već pri studiji ekonomskog fakulteta o opravdanosti osnivanja tog krovnog poduzeća, istaknuto je da bi ista produktivnost bila postignuta i s 25 posto manje ranika.

Bolja godina
“Kako se ova izvješća odnose na razdoblje prije osnivanja holdinga, smatram da će ove godine zbog objedinjenosti i veće kontrole rezultati biti bolji. Iako će plaće rasti i sljedeće godine, njihov udjel u rashodima bi trebao padati jer planiramo stimulativnim otpremninama, umirovljenjima i usporenim zapošljavanjem stručnog kadra povećati produktivnost. Neće biti nikakvih otkaza, ali moramo smanjiti broj radnika. Naše tvrtke ipak nisu osnovane da ostvaruju dobit, nego ćemo investicijama poboljšavati kvalitetu komunalnih usluga, a u tom slučaju ne treba bježati od daljnjeg zaduživanja. Što se tiče probijanja planova, oni nisu zabrinjavajući, pogotovo kada se radi o povećanju prihoda” kaže direktor holdinga Slobodan Ljubičić. Svakako će zato upravo ovo izvješće sljedeće godine dana biti glavni pokazatelj koliko je novoosnovani holding GKG uspio u svom naumu racionalizacije, smanjenja troškova i povećanju produktivnosti.