Vlada je napokon predstavila nove trogodišnje Smjernice ekonomske i fiskalne politike kojima su dane i glavne odrednice ovogodišnjeg državnog proračuna. Ističući kako je za ovu godinu projiciran 2-postotni rast BDP-a, premijer Tihomir Orešković rekao je da je to realno te da je moguć i nešto veći rast. Za tri posto ciljanog deficita na razini opće države, uz plan reformskih zahvata koji je, kaže, i nešto širi od onoga što traži Europska komisija, smatra da će biti vrlo jaka poruka koju će i EK prepoznati kao veliki plus.

Iz Smjernica se, nažalost, malo toga može iščitati o konkretnim reformama, dok je kod fiskalnih projekcija ponovno dosta toga teško usporedivo. Osim što su u Smjernicama neke brojke referiraju u odnosu na lanjsko (preliminarno) ostvarenje, a druge u odnosu na plan, ove godine nemali dodatni iznosi povećanja i prihoda i rashoda proizlaze i iz lanjskog uključivanja tzv. vlastitih i namjenskih prihoda raznih državnih ustanova (u zdravstvu, obrazovanju, kulturi…) u proračun. Uza sve, kako se zasebno iskazuje kretanje ukupnih i rashoda koji se financiraju iz vlastitih prihoda, prihoda za posebne namjene, pomoći i donacija, teško je jasno razlučiti kako su raspoređene uštede za koje Vlada uporno ponavlja da su ključni oslonac fiskalne prilagodbe. "Unatoč projiciranom gospodarskom i rastu prihoda, ključna odrednica proračuna, ali i općenito proračunske politike je fokusiranje na rashodnu stranu", kaže Marić.

Ukupni rashodi državnog proračuna za ovu se godinu, s obzirom na osjetno povećanje rashoda povezanih s korištenjem EU fondova, planiraju na 120,4 milijarde kuna, odnosno 2,4 milijarde kuna više nego lani. Istodobno se plan rashoda koji se financiraju iz općih izvora zadržava u lanjskim okvirima, a to, kako ističe Marić, nije bilo lako uklopiti jer se istodobno moralo planirati povećanja niza stavki za ukupno 2,5 milijardi kuna. Toliko je, dakle, na drugima trebalo otkinuti da bi se ostalo na istoj razini.

"Uštede su provedene na gotovo svim kategorijama rashoda i proračunskim korisnicima", kaže ministar. Ipak, dodaje kako se to prvom redu odnosi na materijalne rashode, i to na temelju smjernica za uspostavu standardnih materijalnih troškova i objedinjavanju postupaka javne nabave. Druga glavna zona ušteda su subvencije i ostali rashodi, uglavnom s osloncem na pojačanom korištenju EU fondova. Najveća povećanja pak morala su se planirati na uplatama doprinosa proračunu EU, za što je ove godine plan veći za pola milijarde kuna u odnosu na prošlu godinu. Za tek nešto manjih 450 milijuna kuna podebljava se nacionalno učešće u sufinanciranju EU projekata. Na izdacima za mirovine zbog indeksacije i priljeva novih umirovljenika planirano je povećanje za 400 milijuna, a nešto veći porast izdataka, za 450 milijuna, predviđen je po obvezama za HAC, HC i HŽ Infrastrukturu.

Za kamate po javnom dugu se računa s 230 milijuna većim proračunskim troškom, dok po 100 milijuna kuna povećanja rashoda nameću poticaji za novorođenčad i isplata 0,5 posto dodataka na minuli rad u proračunskim izdacima za plaće. Više od sto milijuna kuna povećanja rashoda impliciraju i koncesijski ugovori, dok su manja povećanja iziskuju obveze po Schengenu (90 mil.), restrukturiranju brodogradnje (50 mil.) te poticaji za stambenu štednju (46 milijuna).

Rashode za zaposlene, koji su druga najveća rashodna stavka proračuna, Vlada više-manje planira na lanjskoj razini, što znači da računaju na dogovor sa sindikatima. Utoliko je to i jedan od glavnih rizika ostvarenja ciljanih tri posto deficita opće države. Ukupni prihodi državnog proračuna, pak, za ovu su godinu projicirani u iznosu od 113 milijardi kuna ili sedam manje od rashoda. U odnosu na preliminarno izvršenje 2015. prihodi su planirani 3,5 posto ili 3,9 milijardi kuna više. Analitičari drže da je to relativno konzervativno planirano.

"Dosad je bila česta praksa da se prenapuhuju ekonomske projekcije čime se je stvarao i dosta nerealan fiskalni okvir fiskalne prilagodbe. Rezultati govore da se to baš nije pokazalo kao najbolja strategija", kaže Marić. Najveći i glavni razlog ukupnog rasta prihoda, a ujedno i velik izazov za Vladu, dodaje, jest apsorpcija fondova Europske unije. S tim u vezi u Vladi predviđaju, naime, rast tzv. prihoda od pomoći od čak 78,5 posto u odnosu na ostvarenje 2015. Na tome, uostalom, uvelike oslanja i plan rasta investicija (2,5 posto) kao važne komponente BDP-a, ali i projicirani pad stope nezaposlenosti te rast zaposlenosti. Ove godine u Vladi računaju s padom nezaposlenosti nešto ispod 16 posto.
 

Financijska pismenost

Financijska pismenost: Znanje koje stvara sigurnu budućnost

softverska platforma

70 % organizacija imalo je sigurnosni incident zbog ispisa – što rade pogrešno