EN DE

Rashode ne može rezati, ali može podići prihode

Autor: Jadranka Dozan
30. prosinac 2010. u 22:00
Podijeli članak —

Savjeti ekonomista novoj ministrici financija kako voditi financije u izbornoj godini

Fiskalna konsolidacija i stvaranje okvira za stabilan i održiv rast nije posao od pola godine ili godinu dana. Ponajmanje u izbornoj godini. Ali u tom smjeru može se i treba raditi i nikako ne treba podcjenjivati ni manje pomake koji možda ne mogu u kratkom roku rezultirati velikim efektima. To su očekivanja ekonomista i analitičara i od nove ministrice financija Martine Dalić, koje smo upitali što bi trebali biti prioriteti nove ministrice.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Mahom nisu željeli javno docirati. Očekivati čuda na rashodnoj strani proračuna u kratkom roku nerealno je, kažu, dodajući kako to čak nije samo pitanje blizine izbora već i ugovornih obveza. “Tu Dalić ili bilo tko drugi nema mnogo prostora. Ministar financija nije otok već samo jedan od najvažnijih kotača u Vladi”, kaže jedan od sugovornika koji smatra da će napraviti dobar posao i ako poradi na većoj transparentnosti i boljem planiranju proračuna. I za Vladu i za ministricu finacija ipak je važno fokusirati se i na poteze koji mogu i u kratkom roku rezultirati opipljivim rezultatima. U tom smislu kao jedan od prioriteta naši sugovornici ističu potrebu da se novi sastav Vlade, a time i M. Dalić, usredotoči na razne aspekte poboljšanja investicijske klime. “Ako bi se uspjelo privući dvije-tri veće strane investicije napravilo bi se mnogo. Ako su, primjerice Kinezi, u više navrata već iskazali zanimanje za ulaganja, posebice u luke, zašto si ne zadati upravo to u zadatak na koji će se proaktivno koncentrirati više ekonomskih resora?”, objašnjava financijaš koji smatra da u narednim mjesecima ‘novu energiju’ ponajprije treba usmjeriti na poboljšanja vezana uz “doing business”. Dosad smo, kaže, nerijetko imali slučaj; da su se pojedini projekti među ministrima i potpredsjednicima minirali, a ne nadopunjavali, zbog čega se i prilikom rekonstrukcije moglo čuti kako je za novu ministricu financija ograničavajuće i to što nije imenovana i za potpredsjednicu za gospodarstvo. Ako je suditi prema prvoj sjednici redizajnirane Vlade, Kosor od novih suradnika najviše očekuje u području realiziranja investicija. Ona je naglasak stavila na infrastrukturne projekte (njih 30-ak), ocjenjujući ih čak kao “jedan od razloga za rekonstrukciju Vlade” i preambiciozno ustvrdivši kako se već od siječnja očekuju rezultati. Kad je posrijedi Ministarstvo financija, imalo bi smisla da M. Dalić među prioritete uvrsti i podizanje proračunskih prihoda. Ovogodišnji podbačaj prihoda od doprinosa nije samo posljedica smanjene zaposlenosti, pa ni povećanja broja insolventnih poduzeća. To je, kao i kod poreza, dijelom ipak i posljedica veće evazije i pribjegavanja poslovanju u sivoj zoni. Tako bi jedan od prioriteta morao biti i jačanje kapaciteta i efikasnosti Porezne uprave i inspektorata.

Fiskalna konsolidacija i stvaranje okvira za stabilan i održiv rast nije posao od pola godine ili godinu dana. Ponajmanje u izbornoj godini. Ali u tom smjeru može se i treba raditi i nikako ne treba podcjenjivati ni manje pomake koji možda ne mogu u kratkom roku rezultirati velikim efektima. To su očekivanja ekonomista i analitičara i od nove ministrice financija Martine Dalić, koje smo upitali što bi trebali biti prioriteti nove ministrice.

Mahom nisu željeli javno docirati. Očekivati čuda na rashodnoj strani proračuna u kratkom roku nerealno je, kažu, dodajući kako to čak nije samo pitanje blizine izbora već i ugovornih obveza. “Tu Dalić ili bilo tko drugi nema mnogo prostora. Ministar financija nije otok već samo jedan od najvažnijih kotača u Vladi”, kaže jedan od sugovornika koji smatra da će napraviti dobar posao i ako poradi na većoj transparentnosti i boljem planiranju proračuna. I za Vladu i za ministricu finacija ipak je važno fokusirati se i na poteze koji mogu i u kratkom roku rezultirati opipljivim rezultatima. U tom smislu kao jedan od prioriteta naši sugovornici ističu potrebu da se novi sastav Vlade, a time i M. Dalić, usredotoči na razne aspekte poboljšanja investicijske klime. “Ako bi se uspjelo privući dvije-tri veće strane investicije napravilo bi se mnogo. Ako su, primjerice Kinezi, u više navrata već iskazali zanimanje za ulaganja, posebice u luke, zašto si ne zadati upravo to u zadatak na koji će se proaktivno koncentrirati više ekonomskih resora?”, objašnjava financijaš koji smatra da u narednim mjesecima ‘novu energiju’ ponajprije treba usmjeriti na poboljšanja vezana uz “doing business”. Dosad smo, kaže, nerijetko imali slučaj; da su se pojedini projekti među ministrima i potpredsjednicima minirali, a ne nadopunjavali, zbog čega se i prilikom rekonstrukcije moglo čuti kako je za novu ministricu financija ograničavajuće i to što nije imenovana i za potpredsjednicu za gospodarstvo. Ako je suditi prema prvoj sjednici redizajnirane Vlade, Kosor od novih suradnika najviše očekuje u području realiziranja investicija. Ona je naglasak stavila na infrastrukturne projekte (njih 30-ak), ocjenjujući ih čak kao “jedan od razloga za rekonstrukciju Vlade” i preambiciozno ustvrdivši kako se već od siječnja očekuju rezultati. Kad je posrijedi Ministarstvo financija, imalo bi smisla da M. Dalić među prioritete uvrsti i podizanje proračunskih prihoda. Ovogodišnji podbačaj prihoda od doprinosa nije samo posljedica smanjene zaposlenosti, pa ni povećanja broja insolventnih poduzeća. To je, kao i kod poreza, dijelom ipak i posljedica veće evazije i pribjegavanja poslovanju u sivoj zoni. Tako bi jedan od prioriteta morao biti i jačanje kapaciteta i efikasnosti Porezne uprave i inspektorata.

Autor: Jadranka Dozan
30. prosinac 2010. u 22:00
Podijeli članak —
Komentari (1)
Pogledajte sve

Tisuću ekonomista , tisuću različitih savjeta . U ekonomiji treba da se pojavi jedan : Mojsije , Isus , Buda , Muhamed , Leonardo da Vinči , Isak Njutn , Ruđer Bošković , Nikola Tesla , Albert Ajnštajn , Sigmund Frojd ili neko njima sličan da uvede reda u ekononsku znanost .Danas milioni ekonomista pričaju bajke koje su potpuno međusobno različite i nemaju veze sa mozgom i logikom .To su prazne priče kako bi rekli stari Latini : ” De asini umbra disceptare ” . Problem nije u pričama već u djelovanju suvremenih ekonomista . Njihovo djelovanje je haotično u privredi , bankama i politici .Kao prvo treba uvesti matematiku kao egzaktnu nauku a zatim i druga dostignuća suvremene znanosti .Ekonomisti će reći pa matematika je uvedena a to jednostavno nije točno jer je matematika u ekonomiji danas sporadična i bez uzajamne veze , kao da se radi o književnosti .Kako bi bilo da suvremeni graditelji prave mostove pomoću priče a ne proračuna . Svi bi se odmah srušili .U Hrvatskoj svi ekonomisti kao papige ponavljaju da su potrebne strane investicije kao da stranci nemaju drugog posla nego da ulažu u Hrvatsku .Šta je sa sopstvenim , hrvatskim , ulaganjima ? ” Nema para ” slušamo horsko pjevanje naših ekonomista . To također jednostavno nije točno .Treba se nečega i odreći radi ulaganja a za to nitko nije spreman .Čitava ekonomska nauka danas se zasniva na pričama i lažima .

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close