Prosječni radni vijek zaposlenika starijih od 15 godina u Europskoj uniji prošle godine dosegnuo je 35,9 godina.

To je prema računici europskog statističkog ureda prosječni broj godina koje će odrasli Europljanin provesti u radnom odnosu, no ta brojka značajno varira među pojedinim državama otkrivajući bitne razlike po pojedinim tržištima rada što je i među jednim od najvećih prijepora među članicama kad je posrijedi financiranje i zajednička blagajna.

Europa je područje koje demografski sve više stari pa ne iznenađuje potreba za sve duljim radom; u gotovo 20 godina radni vijek produljen je za čak 3,6 godina. Najdulje se radi u Švedskoj i Nizozemskoj, 42 odnosno 41 godinu, i to su jedine dvije europske zemlje čiji će građani raditi preko 40 godina.

Slijedi Danska (40 godina), Njemačka (39,1 godinu) te Estonija (39 godina). S druge strane spektra su neslavni rekorderi među kojima je, poznato je, i Hrvatska. Najkraće rade Talijani, točno deset godina kraće od Šveđana ili 32 godine.

U Hrvatskoj se u prosjeku radi samo šest mjeseci dulje (32,5 godina), slijedi Grčka s 33,2 godine te Belgija i Poljska gdje je prosječan radni vijek 33,6 godina. Muškarci u prosjeku rade dulje od žena, no jaz između dva spola suzio se u zadnja dva desetljeća.

Muškarci su prošle godine radili 38,3 godine u usporedbi s 33,4 godine koliko su na poslu u provele žene diljem Europe. Početkom 2000-ih muškarci su radili 7,1 godinu dulje od žena, da bi se do prošle godine ta brojka smanjila na 4,9 godina.