Prijedlog izmjena Zakona o zdravstvenoj zaštiti po kojemu bi u državno vlasništvo prešle sve opće i specijalne bolnice te zavodi za javno zdravstvo i hitnu medicinu već je naišao na niz kritika, a to je tek manji dio izmjena u zdravstvu koje priprema ministarstvo Vilija Beroša, piše Jutarnji list.

Reforme su nužne, kaže ministar Beroš i dodaje da centralizacija bolnica ne dovodi do rješenja, ali omogućava druge korake, navodi dnevnik u broju od ponedjeljka.

Kontrole pokazale

Stopa bolovanja u 2020. porasla 2,6 posto

državu to košta

Veliki porast bolovanja u zadnjih šest mjeseci: U HZZO-u su smislili novi plan da tome stanu na kraj

Objedinjavanje javne nabave za sve zdravstvene ustanove u zemlji samo je jedan korak kojim se, nastavlja, postiže ujednačavanje kvalitete roba, ali i optimizacija troškova nabave (količinski popust, bolja pregovaračka pozicija, kontrola troškova, transparentnost).

“Napravit će se i analiza postojećeg broja te stanja uređaja i opreme u svim zdravstvenim ustanovama, sačiniti registar opreme, a uz to i petogodišnji plan nabavke nove opreme”, kaže Beroš, navodeći da je to tek jedna u nizu reformskih mjera.

Dnevnik doznaje da je u Ministarstvu zdravstva izrađen dokument na 40-ak stranica u kojemu su pobrojani svi zahvati u sustav koji bi se provodili do 2027. godine. U njemu su mjere koje bi trebale pridonijeti uštedama u zdravstvu, no naglasak je na nedostatnim prihodima. Samo se do kraja ove godine očekuje generiranje 6,7 milijardi kuna novog dospjelog duga (dospjele neplaćene obaveze za lijekove i potrošni medicinski materijal).

Berošev tim upozorava kako je za održivost sustava pri trenutačnoj razini potrošnje potrebno povećanje prihoda zdravstvenog sustava od minimalno 1 do 1,5 posto BDP-a što je oko šest milijardi kuna dodatnog proračunskog transfera. Jedan od poteza koji se predlaže je uključivanje mladih u participaciju prihoda za zdravstvo. To bi značilo ukidanje olakšice za mlade do 30 godina da od prvog zaposlenja do pete godine radnog staža ne trebaju uplaćivati doprinose za zdravstveno osiguranje. Po nekim procjenama time bi se godišnje uprihodilo oko 1,2 milijarde kuna.

Povećao bi se i najviši iznos sudjelovanja u troškovima zdravstvene zaštite, koji sada ne smije prelaziti 2000 kuna po ispostavljenom računu. On se pokriva dopunskim zdravstvenim osiguranjem ili iz džepa korisnika usluge. Ministarstvo smatra da bi se taj iznos trebao povećati na 4000 kuna i tvrdi kako to ne bi povisilo cijenu dopunskog zdravstvenog osiguranja, već znatno proširilo krug osoba koje bi ga uplaćivale.

Treći prijedlog odnosi se na naknade koje se pokrivaju iz HZZO-a. Ukupan godišnji iznos za naknade na razini HZZO-a tijekom 2019. je iznosio 2,6 milijardi kuna, a 2020. se popeo na 2,9 milijardi. Beroševo ministarstvo predlaže da se naknade za bolovanja, porodiljske dopuste i druge skinu sa stavke HZZO-a. Kome bi se taj trošak prelio, ne navode, ali se u dokumentu spominje da u nekim zemljama EU postoji razdoblje čekanja od tri dana i da pravo na naknadu počinje od četvrtog dana bolesti, donosi Jutarnji list.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost