Godišnje financijske izvještaje (GFI) za 2016. po novome moraju potpisati svi članovi uprava, no to ne predstavlja značajnu promjenu jer je cijela uprava odgovorna za objektivnost GFI.

Po nekima statutom se može regulirati i da ih potpisuju i računovođe. Oni su, pak, trenutno pogođeni dodatnim poslom iz Pravilnika o porezu na dobit. Naime, prvi put je u primjeni također nova obveza sastavljanja Izvješća o poslovnim događajima s povezanim osobama (obrazac PD-IPO), a procjenjuje se da tangira 50 tisuća subjekata. Predaje se uz prijavu poreza na dobit, no računovođe muku muče jer doznajemo da postoje 'kobasice' povezanih tvrtki i osoba koje je teško pratiti. Svi se slažu oko toga da će Porezna uprava dobiti niz novih informacija, ali je pitanje što će s njima raditi, odnosno hoće li to biti krirerij za nadzor.

Kritičari prigovaraju zbog neprikladnosti obrasca; ističu kako bi smisao izvješćivanja trebao biti limitiran na to je li netko u povoljnijem poreznom položaju iz čega se ostvaruje nepripadajuća korist, a ne u pružanju informacija o svim poslovnim odnosima. Drugi ukazuju na njegovu korist jer smo uveli poreznu stopu od 12% za one s prihodima do 3 mil. kn, što znači da se za rezidente otvara mogućnost za transfer dobiti na onog tko ima niže porezno opterećenje. Ključan, kažu, postaje elaborat kojim se dokazuje da su cijene iz komercijalnog odnosa u grupi jednake cijenama izvan grupe. 

Transferne cijene

Pod povećalom poreznika
Transakcije s povezanim osobama uvijek su pod povećalom poreznih vlasti i spadaju u visoke porezne rizike za poslovne subjekte, smatra riječki konzultant i ovlašteni revizor Mario Veršić. Nova obveza po mnogima u prvi plan stavlja potrebu izrade elaborata o cijenama koje se zaračunavaju u transakcijama između povezanih osoba.