Gotovo 500 tisuća hektara izgorjelo je dosad tijekom europske sezone požara ove godine, koja je samo u prva dva mjeseca prouzročila štetu veću od tri milijarde eura, pokazuje analiza Financial Timesa. Taj iznos već premašuje procjenu Europske komisije o prosječnim godišnjim troškovima šumskih požara na razini cijele Europske unije.

Intenzivni vremenski ekstremi

Da će sezona biti teška i u Hrvatskoj dalo se naslutiti još krajem lipnja kada je za Hrvatsku izdan crveni alarm zbog toplinskog vala koji je zahvatio Europu. Prema podacima Hrvatske vatrogasne zajednice, do 10. kolovoza u Hrvatskoj je zabilježeno 5575 požara na otvorenom prostoru, 13 posto više nego u istom razdoblju lani. I prije katastrofalnog požara u Omišu Hrvatska je ove godine već imala 75 posto veću opožarenu površinu nego u usporedivom razdoblju lani.

“Povećanje možemo povezati s vremenskim prilikama, dakle dugim sušnim razdobljem s visokim temperaturama koje isušuju biljni pokrov. Ove godine smo imali u više navrata i suho grmljavinsko nevrijeme, kada je nastalo više požara u kratkom razdoblju”, izjavio je nedavno glavni vatrogasni zapovjednik Tucaković.

Iznosi šteta se tek prikupljaju pa je rano za procjene. U konačni račun neće ući samo vrijednost izgorjele imovine. Tu su troškovi vatrogasnih intervencija, sanacije i obnove, štete u poljoprivredi i turizmu, prekidi poslovanja, izgubljeni prihodi, kao i šteta na imovini koja uopće nije osigurana. Već sada je jasno da je požarna sezona znatno teža nego lani, no njezin će se konačan financijski račun moći procijeniti tek nakon završetka sezone i obrade prijavljenih šteta.

Prema podacima Registra šteta od prirodnih nepogoda, ukupne prijavljene štete u Hrvatskoj u 2025. iznosile su 342,45 milijuna eura. Registar obuhvaća sve prirodne nepogode, a ne samo požare, pa iz njega nije moguće izdvojiti godišnji račun požara. Uz to, riječ je o prijavljenim štetama nastalima zbog proglašenih prirodnih nepogoda, što znači da dio ekonomskog troška ostaje izvan statistike. Trošak požara tako se ne može svesti na izravnu materijalnu štetu. Ako izgori turistički objekt, primjerice, gubitak nije samo vrijednost zgrade i opreme nego i prihod koji nije ostvaren dok objekt ne radi. Kod poljoprivrede se gubitak može protegnuti na više sezona, dok za poduzeća požar može značiti prekid poslovanja i dodatne troškove preseljenja, zamjenske opreme ili privremenog rada.

Zbog toga je razlika između prijavljene štete i ukupnog gospodarskog gubitka važna i kod požara koji na prvi pogled nisu katastrofalni. Dio tog računa ipak se vidi u podacima osiguravatelja. Domaće tržište posljednjih godina bilježi rast i premija i likvidiranih šteta u imovinskim osiguranjima, pri čemu osiguravatelji upozoravaju na kombinirani učinak češćih vremenskih ekstrema, veće vrijednosti imovine i viših troškova obnove.

Podaci Hrvatskog ureda za osiguranje pokazuju koliko je u posljednjem desetljeću rastao financijski teret požara i drugih elementarnih nepogoda. Premija osiguranja od požara i elementarnih šteta gotovo se udvostručila: od 75,2 milijuna eura u 2015. porasla je na 146,1 milijun eura u 2024., odnosno za 94 posto. U 2025. iznosila je 160,9 milijuna eura. Još brže rasle su likvidirane štete, koje su u istom razdoblju povećane za 139 posto, s 29,2 na 69,7 milijuna eura.

Kretanje iz godine u godinu pritom je vrlo neujednačeno, što je posljedica velikih šteta u pojedinim godinama. U 2020. likvidirane štete porasle su 70,5 posto, a u 2023. čak 74,7 posto.

Potreba za korjenitom promjenom

Nakon energetskih šokova, tvrtke traže veću kontrolu nad troškovima

Tržište rada i obrazovanje

Karijera više ne počinje nakon diplome

Hanfina statistika daje širi pogled na imovinska osiguranja jer agregira osiguranje od požara i ostala osiguranja imovine, pa se njezini podaci ne mogu izravno uspoređivati s užom kategorijom koju u svojim statistikama izdvaja HUO. Hanfin godišnji izvještaj za 2025. također ne izdvaja štete isključivo od požara, ali pokazuje koliko su štete općenito opteretile kategoriju “osiguranje od požara i ostala osiguranja imovine”. U toj kategoriji omjer likvidiranih šteta i naplaćene premije porastao je s približno 83,2 posto u 2024. na 86,9 posto u 2025. Drugim riječima, na svakih 100 eura naplaćene premije u osiguranju od požara i ostalim osiguranjima imovine tijekom 2025. odnosilo se gotovo 87 eura likvidiranih šteta, nasuprot otprilike 83 eura godinu prije.

U Croatia osiguranju rast šteta povezuju sa sve češćim i intenzivnijim vremenskim ekstremima, posebno olujnim nevremenima, ali i rastom vrijednosti osigurane imovine. Trend se nastavlja i ove godine. U Croatia osiguranju bilježe rast broja prijavljenih i likvidiranih šteta od požara u odnosu na isto razdoblje lani, kao i rast njihova ukupnog iznosa. Pritom naglašavaju da se ne radi samo o šumskim požarima, već općenito o većem broju požarnih šteta na privatnoj i poslovnoj imovini.

“Istodobno raste i ukupni iznos šteta, što je povezano s višim vrijednostima osigurane imovine te povećanim troškovima obnove i sanacije. Najizraženiji rast bilježimo na područjima pogođenima požarima i drugim vremenskim nepogodama”, dodaju. No, ni taj podatak ne pokazuje puni račun požara. U Croatia osiguranju upozoravaju da je podosiguranost jedan od najvećih problema kod osiguranja imovine, osobito privatnih kuća. Prema pojedinim procjenama, osigurano je tek oko četvrtine kuća, zbog čega mnogi građani nakon velikih požara ostaju ovisni o pomoći države i donacijama, koje često ne mogu u cijelosti nadoknaditi nastalu štetu, ističu u Croatia osiguranju.

Dio preuzima država

Još dramatičniju sliku daje procjena Svjetske banke: u Hrvatskoj je osigurano tek oko tri posto gubitaka povezanih s velikim katastrofalnim događajima. Taj se podatak ne može izravno primijeniti samo na požare, ali pokazuje koliko velik dio troška katastrofa ostaje izvan osiguravateljskog sektora. Plaćaju ga građani i poduzeća iz vlastitih sredstava, a dio na kraju preuzima država. Kod požara je to posebno važno u turističkim područjima, gdje jedna šteta može istodobno pogoditi vlasnika nekretnine, iznajmljivača, lokalne dobavljače i turističku ponudu.

Da klimatske promjene povećavaju rizik od ekstremnih vrućina, a time i od požara, pokazuje i analiza međunarodne grupe klimatologa World Weather Attribution (WWA). Znanstvenici su krajem lipnja zaključili da bi tadašnji rekordni europski toplinski val bio “gotovo nemoguć” bez klimatskih promjena uzrokovanih ljudskim djelovanjem. Osiguranje pritom nije jedino rješenje. Ono može pokriti financijske posljedice požara, ali ne smanjuje sam rizik. Zato će uz rast osiguranja biti jednako važna ulaganja u protupožarnu infrastrukturu, održavanje zemljišta i prevenciju – jer klimatski rizik sve više postaje i financijski rizik za građane, poduzeća i državu.