Prva potpredsjednica vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić rekla je danas na HNS-ovu okruglom stolu o useljeničkoj politici da je hrvatski interes imati više ljudi s obzirom na to da smo slabo naseljeni, ali uvjet za to jest uspješno gospodarstvo te da smo sposobni ljude koji dođu u Hrvatsku uspješno integrirati u društvo.

"Ako za takvo nešto nemamo kapaciteta, to sa sobom donosi potencijalne opasnosti", upozorila je Pusić i dodala kako integriranje stranaca podrazumijeva mnoge preduvjete kao što su obrazovanje, zdravstveno osiguranje, politika stanovanja te "otvoreno, a ne parohijalno društvo".

Govoreći o tome što nas čeka s ulaskom u Europsku uniju, Pusić je rekla kako više neće biti moguće ukidati vize nečlanicama Europske unije preko ljeta te je napomenula da se sada razgovara o tome kako to ubuduće rješavati.

"Harmonizirajući svoju situaciju s europskom", Hrvatska se, po njezinim riječima, našla u neobičnoj situaciji. "Traži se viša razina ljudskih prava i viša razina demokracije, a istodobno se nalaže stroža politika imigracije i kontrola nad tražiteljima azila", kazala je.

Osvrnuvši se na hrvatske zakonodavne okvire, potpredsjednica vlade rekla je kako zakon o lokalnim izborima i zakon o izborima za Europski parlament predviđa da državljani EU-a koji će se zateći u Hrvatskoj bez obzira na to što nemaju državljanstvo imaju pravo glasa.

Ako postanemo "uspješna, pristojna i ozbiljna zemlja" s visokom kvalitetom života, pitanje imigracije bit će sve važnije, ustvrdila je.

Složivši se s njom, politički analitičar Davor Gjenero ustvrdio je kako – želimo li blagostanje – moramo stvoriti uvjete da stranci žele doći ovdje živjeti. To među ostalim znači dati im kvalitetno obrazovanje i multikulturalno ozračje, dodao je.

Stručnjakinja za tržište rada Sanja Crnković-Pozaić rekla je kako "svjesno i trajno trebamo inicirati imigraciju za ona znanja i vještine koji nam trebaju za gospodarski razvoj".

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Visoka razina logističke zrelosti

Logistika kao motor rasta: konkurentska prednost danas se gradi u lancu opskrbe

Dugoročni demografski podatci za Hrvatsku nepovoljni su kad je riječ o radno sposobnom stanovništvu, upozorila je i dodala kako već nemamo zamjenu za one koji idu u mirovinu u poljoprivredi i prehrani, geologiji, nafti, kemiji, tekstilu i koži, graditeljstvu, prometu i logistici.