Kruh od 1. kolovoza (ne)će poskupjeti. To je najkraća je i najbolja konstatacija ‘razigravanja’ situacije oko novih cjenika brašna i kruha koja se odigrava između hrvatskih farmera, mlinara i pekara. Prva ovogodišnja najava poskupljenja kruha, stigla je od Žitozajednice, udruge koja okuplja mlinarsko-pekarsku branšu i drži 70-80 posto domaćeg tržišta, još krajem veljače. Njihovo tadašnje upozorenje da cijena kilograma pšenice ne smije dostići kilogram brašna jer, u protivnom kruh mora poskupjeti tržište je dočekalo krajnje negativno pa su mlinari i pekari morali pognuti glave i povući nove cjenike.

Deset posto
Samo pet mjeseci poslije ta je tema opet aktualna no, sada povod skupljem kruhu nije domaća pšenica nego trendovi na inozemnim tržištima. Pšenica i kukuruz na svjetskom tržištu nikada nisu bili skuplji, a to bi se navodno, uskoro moglo dogoditi i sa svim ostalim žitaricama. “Agrokor apsolutno ne nastupa s pozicije monopola, ni u otkupu pšenice niti u najavljenom poskupljenju brašna”, izrijekom odbija prigovore dijela medija Ljerka Puljić, starija izvršna dopredsjednica za strategijske poslove u koncernu Agrokor i podsjeća da je država već drugu godinu cijenu pšenice stavila na tržište. “Na svjetskom tržištu događaju se dva nepovoljna trenda, nije poskupjela samo energija nego se dogodio i drastičan skok cijena svih žitarica i to zbog njihova usmjeravanja u proizvodnju etanola i drugih zamjenskih energenata”, iznosi Puljić te upozorava da je u razmaku od otkupa do danas domaća pšenica toliko poskupjela da bi se Agrokoru zapravo više isplatilo izvesti otkupljene količine nego dizati cijenu brašna.Navodi da su u odnosu na prošlogodišnju žetvu cijenu kilograma pšenice ove godine u otkupu plaćali 35 posto više. Kilogram pšenice u silosu stoji oko 1,17 kuna i stoga brašno mora poskupjeti, ovisno o tipu, između 23-25 posto, obrazlaže Puljić spominjući da u novonastaloj situaciji cijena kruha može rasti do 10 posto.

Crni malo ili ništa
Agrokor, drži oko 25 posto tržišta brašna, u kontaktima s pekarima dobio je obećanja da će socijalno osjetljive kategorije kruha (crni/polubijeli) poskupjeti “malo ili ništa”. Puljić iznosi da će na daljnju cijenu pšenice traga ostaviti i suša te dodaje da zbog manjih prinosa tradicionalno veliki izvoznici Ukrajina i Rumunjska ove godine nisu izvezle ni kilograma pšenice. I Paško Gašpar, komercijalni direktor Đakovštine upozorava: “Ne može kilogram pšenice stajati 1,10 ili više kuna, a da brašno i kruh ne poskupe”. Đakovština je pšenicu tijekom ove godine plaćala 35-40 % skuplje nego lani, a sa lanjskim cijenama je za 2006. zabilježila 1,5 milijuna kuna gubitka na supstanci. “Zbog budućnosti 600 radnika Đakovštine odlučeno je da od 1. kolovoza brašno poskupljuje 20-25 %, crni kruh 8-10, a bijeli 12 posto”, najavljuje Gašpar nove cjenike koji su već u tisku. Iz Zagrebačkih pekarni Klara također poručuju da bi se povećanje cijena kruha trebalo kretati oko 10 posto, a razlog je pomanjkanje žitarica i rast njihovih cijena. “Konačna cijena kruha ovisit će o nabavnoj cijeni pojedine sirovine i njezinu udjelu u finalnom proizvodu te promjenama cjenika brašna kod svih Klarinih dobavljača”, prenosi stav uprave Marina Bolanča Radunović, rukovoditeljica Službe odnosa s javnošću.

Nove cijene samo 3-4 mjeseca

“EU je, zbog prodaje pšenice tržištu SAD-a, gotovo ispraznila rezerve u svim zemljama, a suša je izbrisala njihova očekivanja da će ovogodišnjim urodom stabilizirati potrebe tržišta. Zbog toga se i dogodio drastičan skok cijena koji nitko nije mogao predvidjeti”, pojašnjava aktualnu situaciju Davorin Hrsto, direktor Žitozajednice te iznosi da se “franco Hrvatska već danas kilogram pšenice može prodati za 1,30 kuna. ”Što donose sljedeći mjeseci teško je predvidjeti. EU je već odlučila da ukida tzv. odmor poljoprivrednog zemljišta i ostavlja farmerima slobodu odluke na koliko će hektara obaviti sjetvu žitarica“, kaže Hrsto te dodaje kako očekuje da će ”najavljene cijene izdržati 3-4 mjeseca”.