U Puli i njenoj okolici dovršava se nekoliko velikih projekata, a jedan od njih je početak izgradnje Istarskog ipsilona u punom profilu.

Dovršetak te prometnice zasigurno će pomoći pregovorima sa stranim ulagačima, te profilirati Pulu kao grad koji je izuzetno dobro povezan sa ostatkom zemlje, ali i drugim državama EU, kažu naši sugovornici u Gradu, te dodaju da se tek sada mogu pozicionirati kao pravo gospodarsko sjedište županije, a ne samo turistički centar. Puni profil izgradnje Istarskog ipsilona pomoći će da prirodne predispozicije Istre još više dođu do izražaja. To je dobar gospodarski projekt koji osim povećanja sigurnosti u prometu jamči i gospodarski rast. Za njegovu realizaciju potrebna je samo odluka nadležnog ministarstva, jer dozvole su spremne, kao i potrebna financijska sredstva, doznajemo od nadležnih.  

Faze plinofikacije
Drugi projekt važan za Pulu je plinofikacija, koja je i službeno ušla u posljednju fazu. Prošle se godine intenzivno radilo na prilagodbi postojeće plinske mreže za prelazak na prirodni plin u mnogim gradskim četvrtima. Pulu tek nekoliko kilometara dijeli od krajnjeg cilja, a to je 113 kilometara novoizgrađene plinske mreže te potpuni prelazak na prirodni plin. U gradu napominju da izgradnja te mreže nije bila ni lak ni brz posao, ali čvrsto vjeruju da će odluka prelaska na prirodni plin imati dalekosežne pozitivne efekte. Završetak svih radova očekuje se do kraja ljeta, kada će se u potpunosti ugasiti stara dotrajala gradska plinska mreža i preći na novi, jeftiniji i čišći energent.

Uz razvoj prometne i energetske infrastrukture, važan je i projekt  demilitarizacije bivših vojnih zona. Intencija je staviti ih u funkciju gospodarstva s prvenstvenim ciljem otvaranja novih radnih mjesta i podizanja društvenog standarda građana Pule. Kako bi se sva bivša vojna područja prenamijenila u civilne svrhe i bila otvorena svim građanima Pule, bilo je neophodno donijeti prostorne planove, a što je i učinjeno. "Međutim, vlasnik je i dalje država, koja je prenamjenu vojnih objekata u civilne svrhe proglasila projektom od posebnog državnog interesa, no u stvarnosti gotovo ništa nije učinila, osim za područje Katarina – Monumenti. Očekujemo veću angažiranost države po tom pitanju, jer smo u šestoj godina recesije, a značajna ulaganja od više stotina milijuna eura zasigurno bi pozitivno utjecala i na BDP", rečeno nam je u Gradu.

Pula radi i na svom pozicioniranju kao grada koji živi na moru, a važan uvjet za 'mediteranizaciju' je dogradnja i rekonstrukcija kanalizacijskog sustava. Projekt izgradnje obalnog kolektora jedan je od najambicioznijih ali i najuspješnijih projekata započetih u Puli u posljednjih 50 godina. Krajem prošle godine i službeno je u rad pušten novi obalni kolektor čime se fekalne vode iz grada preusmjeravaju na spomenuti kolektor umjesto u pulsku rivu. Sve donedavno u pulsku se luku kroz 42 ispusta fekalne kanalizacije, bez ikakvog pročišćavanja, dnevno izlijevalo po, preračunato, oko 500 kamiona cisterni nepročišćenih otpadnih voda. Puštanjem u rad novog obalnog kolektora kvaliteta vode u Pulskom zaljevu drastično je poboljšana i grad se počeo pretvarati iz pretežito vojno – industrijskog u mediteranski grad. Projekt vraćanja Pule moru znači da će se velik dio društvenog života odvijati uz more, a takva mediteranizacija obale imat će pozitivne posljedice i na turizam,  ugostiteljstvo i trgovinu. 

Zaštitni znak
Već su Svijetleći divovi, projekt Turističke zajednice Pule u sklopu kojeg su osvijetljene dizalice brogogradilišta Uljanik, pokazali neke nove pravce u uređenju grada. Niti godinu dana nakon što su 'divovi' po prvi put osvijetljeni na pulskom noćnom nebu, već su postali zaštitni znak po kojemu je Pula poznata i izvan granica regije. Tvrtka Phillips nominirala je pulske Divove na natječaju "City.people.light" za najbolju svjetsku svjetlosnu instalaciju 2014., gdje su na kraju osvojili drugo mjesto s preko 114.000 glasova iz cijeloga svijeta.