Prije toga osam mjeseci nitko u bankarskom sustavu nije ni trebao prekonoćne pozajmice.

Bankarski sustav pliva u novcu, te trenutno raspolaže s oko 32,5 milijarde kuna slobodnog kapitala. U travnju je održana i aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija, na kojoj su plasirani jednogodišnji kunski trezorski zapisi uz dosad najnižu kamatnu stopu od svega 0,08%. Pad kamatnih stopa u Hrvatskoj prelio se iz eurozone, gdje šestomjesečni euribor iznosi minus 0,23 posto, piše Večernji list.

Premija rizika za Hrvatsku kreće se oko 90 baznih bodova, najniže u povijesti zemlje, ali bez obzira na to hrvatska je premija i nadalje, izuzevši Rumunjsku, najviša u skupini usporedivih zemalja Srednje i Istočne Europe. Središnja banka objavila je i najnoviju analizu financijske stabilnosti u kojoj stoji da je “ukupna izloženost hrvatskog financijskog sustava sistemskim rizicima tijekom 2018. i na početku 2019. ostala nepromijenjena, a financijski sustav stabilan”.

Budući da se poduzeća i stanovništvo sve više zadužuju s fiksnom kamatnom stopom i u domaćoj valuti, njihov kamatni i valutni rizik, kao i s time povezani kreditni rizik za banke, se nastavljaju smanjivati, ističe središnja banka koja smatra da je sveukupna otpornost bankovnog sustava na moguće šokove zadržana na razmjerno visokoj razini.

Analitičari središnje banke uočavaju da su povoljna makroekonomska kretanja i provođenje programa subvencioniranja stambenih kredita doveli do porasta stambenog kreditiranja i oporavka tržišta nekretnina, ali ni u tome ne vide problem za stabilnost sustava jer su, navode, cijene stambenih kvadrata nekretnina još uvijek zamjetno niže nego na vrhuncu 2008. godine. Ipak, rastuće neizvjesnosti na svjetskim financijskim tržištima, kao i one vezane uz geopolitičke i trgovinske napetosti, povećale utjecaj rizika iz međunarodnog okružja.