Na predjelu Kostanja u omiškoj zagori splitska tvrtka SEM 1986 planira gradnju prve vjetroelektrane u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Projekt vrijedan 12 milijuna eura trebao bi biti gotov do kraja iduće godine, a nalazi se u fazi ishođenja lokacijske dozvole. Vjetrolektrana će se graditi na predjelu Kostanja, tridesetak kilometara sjeveozapadno od Omiša. Odabir lokacije budućeg vjetroparka napravljen je prema istraživanju Energetskog instituta Hrvoje Požar koji je izdvojio 29 makrolokacija u Hrvatskoj pogodnih za gradnju vjetroelektrane, a a u SEM-u su se odlučili za makrolokaciju u Kostanjama. Od studenog 2003. godine do danas na odabranoj lokaciji vrši se mjerenje snage vjetra. Izrada projektne dokumentacije i studija izvedivosti povjerena je Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje iz Splita. SEM-ovu vjetroelektranu činit će 14 vjetroturbina, kapaciteta 12 MW (megavati), koje bi, prema kalkulacijama, proizvodile 27 milijuna kWh (kilovatsati), što može zadovoljiti potrebe oko desetak tisuća kućanstava. Studija utjecaja na okoliš izradila je zagrebačka tvrtka ‘Tehno Ing’, a idejni projekt splitski Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje. U SEM-u ne kriju da traže partnera za ovu investiciju, odnosno da namjeravaju projekt razviti sa stranom tvrtkom koja ima iskustva u sličnim poslovima. Tek nakon dobivanja lokacijske dozvole SEM će započeti pregovore s HEP-om o otkupu električne energije. U Hrvatskoj su u funkciji dvije vjetroelektrane, na lokaciji Krtolin, na brdu Trtru kod Šibenika, te na Pagu koje zajedno raspolažu sa 21 vjetroturbinom ukupne snage 16,8 megavata i godišnjom proizvodnjom struje od 47.000 megavatsati.

Zbog velikog interesa investitora ,u Prostorni plan Splitsko-dalmatinske županije unesene su 24 lokacije za potencijalnu gradnju vjetroparkova. Od četrdesetak zahtjeva u prostorni plan su unesene lokacije za koje su provedena ispitivanja i napravljena dokumentacija. Prema Strategiji energetskog razvitka Hrvatske do 2010. godine, u planu je gradnja oko 300 megavata novih objekata obnovljivih izvora energije. Očekuje se da će proizvodnja od 900 gigavatsati u 2010. godini predstavljati 4,5 posto u strukturi ukupne potrošnje električne energije. Usporedbe radi, 2002. godine taj udio je iznosio 0,6 posto. Za gradnju vjetroelektrana predviđeno je sto lokacija u Hrvatskoj, ukupnog potencijala 1300 megavata. U pripremi su projekti za gradnju četrdesetak vjetroelektrana ukupne snage 600 megavata. Cilj je doći do 5,8 posto udjela obnovljivih izvora energije zbog čega su predviđeni i poticaji u cijeni otkupa električne energije, kao i poticaji za proizvođače opreme za proizvodnju energije iz altrernativnih izvora. Osim povoljnije otkupne cijene struje od strane HEP-a, vjetroelektrane su oslobođene plaćanja tzv. energetske rente jedinici lokalne samouprave na području na kojem se nalaze. Vjetroelektrane pokrivaju jedan posto potrošnje električne energije u svijetu. U razdoblju od 1997. godine do 2006. ukupna snaga svih svjetskih vjetroelektrana povećana je za 900 posto.

Djelatnosti SEM 1986

Splitska tvrtka SEM 1986, u suvlasništvu poduzetnika Juroslava Buljubašića, specijalizirana je za niz djelatnosti – održavanje javne rasvjete, inženjering, najam poslovnih i skladišnih prostora, gradnju stambeno-poslovnih objekata i luksuznih apartmana. U referentnoj listi tvrtke stoje ugovori s Gradom Splitom, Gradom Kaštelima, Hrvatskim cestama, Metropolis Medijom, Lučkom upravom itd. Odnedavno se bavi i punjenjem vode, a poslovni naziv projekta je Bijelo zlato. Hrvatske vode ugovorom su SEM-u koncesiju za crpljenje radi prodaje vode dodijelile na 30 godina, a ukupna je investicija oko devet milijuna eura. Zapošljava 42 djelatnika.

Projekt Žnjanskog platoa

Juroslav Buljubašić i Zvonko Kotarac zajedno se natječu za koncesiju za žnjanski plato površine oko 25 hektara zemljišta i 55 hektara morskog pojasa. Grad Split je nedavno izmijenio i dopunio detaljni plan uređenja 35 hektara prostora Žnjana na kojem se predviđa petnaestak hotela, objekti stambeno-turističke namjene, te sportsko-rekreacijski i kupališni sadržaji. Nova gradska riva širine 55 metara i duljine 750 metara bila bi dvostruko veća od postojeće.

Više od jelovnika

Vrhunski restorani otvaraju vrata po posebnoj cijeni

Poliklinika GBB Concept

Hrvatska dobiva prvu zdravstvenu franšizu!