Nakon niza loših vijesti iz Europe prošlotjedno stavljanje ključa bravu Credo banci zatreslo je domaće bankarsko tržište. Premda je višekratno naglašeno da je likvidacija Creda izdvojen slučaj, jer se banka novcem štediša služila kao samoposlugom za kreditiranje vlasnika protivno zakonu, slučaj je skrenuo pozornost na kapitalne zalihe ostalih banaka.

Iz Hrvatske narodne banke poručeno je da se u “zoni promatranja” nalaze još četiri manje banke koje zadovoljavaju sve propise, ali im je stopa adekvatnosti kapitala blizu regulatornog minimuma od 12 posto. Radi se, rečeno je, o Karlovačkoj, Vaba banci, Banka Kovanici i Navi. “Sve banke koje imaju pokazatelj adekvatnosti kapitala između 12 i 13 posto su uvijek pod povećalom i to je naš redovni posao. Ponavljam, ne vidimo probleme u poslovanju nijedne banke niti imamo indicija da poslovanje nije uredno”, rekao nam je viceguverner HNB-a Davor Holjevac. Osim spomenutih, omjer manji od 13 posto imaju i Centar te Imex banka. Adekvatnost kapitala “papirna” je kategorija koja regulatoru pokazuje koliko kapital vlasnika može amortizirati neočekivane gubitke. Prosječna kapitaliziranost domaćih banaka je 19,42 posto na kraju rujna, dok je zakonski minimum 12 posto. Europska bankarska asocijacija (EBA) tražila je na ovogodišnjim stres testovima 5 posto, a novom Basel III regulativom od 2019. banke će morati zadovoljiti minimum od 11 posto.

Očito uznemireno financijsko tržište u komunikaciji je propustilo ključnu poruku regulatora da je bankovni sustav stabilan te da je usporedba Credo banke i ostalih manjih kreditora usporedba “krušaka i jabuka”. Ipak djelomična šteta je napravljena: institucionalni ulagači, neki fondovi i osiguravatelji, u strahu da ne dožive sudbinu fondova kojiima je u Credo banci ostalo blokirano oko 150 milijuna kuna, djelomično su opozvali depozite u nekoliko manjih banaka i preusmjerili štednju u one veće. Točna brojka nije poznata jer bankari ne žele da situacija eskalira, no procjene su da se radi o desetinama milijuna kuna štednje preusmjerene u veće banke. “U dva dana fondovi su nam povukli oko 20 milijuna kuna, no bili smo spremni na tu mogućnost i nemamo problem s likvidnosti”, rekao nam je čelnik jedne male banke. “Situacija je problematična jer tvrtke štede u puno većim iznosima nego građani pa nas zahtjev za isplatom onda stavlja u težu poziciju u smislu održavanja likvidnosti”, kaže. Zapne li likvidnost, a druge banke ne uskoče, banka se može obratiti HNB-u za kratkoročni kredit pod uvjetom da ima kvalitetne instrumente osiguranja.

Osim toga, regulator je u petak omogućio bankama korištenje vlastitog novca izdvojenog u obveznu rezervu za postizanje dodatne likvidnosti za što će im biti naplaćena kamata. Taj se potez može protumačiti kao kredit za likvidnost u slučaju da banka ima nedostatne kolaterale. Inače, sve četiri spomenute banke napominju da posluju uredno, kao i do sada, a najavljuju i dodatne injekcije kapitala. Iz Vabe su poručili da banka posluje u skladu s postavljenim ciljevima i propisima. “S obzirom na namjeru daljnjeg strateškog pozicioniranja na tržištu (…) banka je u procesu kapitalnog jačanja te je u pregovorima s renomiranim potencijalnim investitorima”. Iz Banke Kovanice koja je prije nekoliko mjeseci bila na regulatornom minimumu, a danas ima adekvatnost od 15,09 posto zahvaljujući kapitalnoj potpori talijanskog vlasnika Cassa di Risparmio della Repubblica di San Marino, negirali su izravni nadzor i poručili da banka “uvijek može računati na podršku vlasnika, najveće banke u Republici San Marino”.

Čelnik Nave Stipan Pamuković potvrdio je da ta banka već ima skupštinsku odluku za dokapitalizaciju od 15 milijuna kuna do sredine prosinca nakon koje će kapitaliziranost porasti na 18 posto. Sandi Šola iz Karlovačke banke poručio ja pak da ta banka udovoljava svim zahtjevima HNB-a i propisima te ima stopu adekvatnosti iznad zakonom propisane i normalno radi svoj posao. “Ukoliko i kada bude trebalo, banka će zasigurno, kao i do sada u nekoliko navrata, ponovo povećati kapital”, rekao je.

Centar banka

Do kraja godine kapitalni omjer 13,5%
Neki mediji spekulirali su da je na listi promatranja i Centar banka zbog kapitalnog omjera od 12,01 posto (najmanje od svih banaka), no to je rezulutno odbacio predsjednik Uprave Ivo Markotić. Centar banka, naime, nedavno je preuzela imovinu Obrtničke-štedne banke u likvidaciji zbog čega se snizio kapitalni omjer, no do kraja godine vratit će se na 13,5 posto, najavio je Markotić. Isto je potvrdio i Davor Holjevac iz HNB-a rekavši da je “preuzimanjem OŠB-a Centar banka učinila uslugu državi jer bi u suprotnom osigurane depozite trebala isplatiti Državna agencija za osiguranje depozita i sanaciju banaka (DAB)”.

promo

Hrvatska digitalizirala sustav prijevoza opasnih tvari

PRIMOPREDAJA

Dostava kakvu poznajemo ubrzano se mijenja: DHL je već krenuo