U Hrvatskoj danas gotovo 37 tisuća ljudi ima pravo na beneficirani staž – 24.388 radnika zbog poslova koji se smatraju osobito teškima i štetnima, 4269 osoba s invaliditetom, dok je njih 12.725 obuhvaćeno posebnim propisima i sa statusom kakav ovih dana traži i dio zaposlenika hitne pomoći. 

Fokus tjedna

HUP poziva na ‘hitnu depolitizaciju’: Plaće u Hrvatskoj se umjetno pumpaju

Po posebnim propisima beneficirani radni staž računa se za pripadnike vojske, policije, vatrogasce i pomorce, a Udruga Hitna 194 i Sindikat hitne medicine traže da se i za djelatnike izvanbolničke hitne pomoći donese posebna uredba kojom će im se za 12 mjeseci rada računati 16 ili 18 mjeseci staža.

 U Ministarstvu rada napominju da je svrha beneficiranog staža omogućiti raniji odlazak u mirovinu onima koji svakodnevno rade u uvjetima koji brže troše zdravlje i radnu sposobnost. Riječ je o radnicima iz zanimanja u kojima prirodno opadanje fizičkih funkcija s godinama života onemogućuje daljnje obavljanje posla, kao i o osobama s invaliditetom kojima je zakonom priznat status osiguranika s posebnim pravima.

Zanimanja koja nisu obuhvaćena posebnim propisima regulirana su Zakonom o stažu osiguranja s povećanim trajanjem. Tako su definirana 52 radna mjesta, podijeljena u 17 djelatnosti. 

Primjerice, u prometu beneficirani staž ostvaruju vozači teretnih vozila nosivosti veće od 7,5 tona, tramvajski vozači, vozači autobusa u gradskom prometu, strojovođe i prometnici vlakova.

U građevinarstvu pravo imaju bušači i mineri koji rade na probijanju tunela, u brodogradnji brodomonteri i brodoskelari, dok se u pomorskom ribarstvu beneficirani staž priznaje profesionalnim ribarima. Uz to, popis uključuje i 13 zanimanja poput pilota, opernih pjevača, baletana, kontrolora leta i ronilaca.

Ovisno o štetnosti uvjeta rada, određuje se i stupanj povećanja staža, koji se kreće od dva do najviše šest mjeseci dodatnog staža po godini rada. Time se radnicima omogućuje brže stjecanje prava na starosnu mirovinu, dok poslodavci za njih plaćaju veće doprinose – po stopi od 4,86 posto do 17,58 posto za prvi mirovinski stup, odnosno od 3,61 posto do 13,07 posto za drugi mirovinski stup.

Sam postupak uvođenja novog radnog mjesta na popis radnih mjesta s beneficiranim stažem zahtijeva inicijativu poslodavca ili sindikata. Oni izrađuju stručnu dokumentaciju prema propisanoj metodologiji, a Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike potom traži mišljenje Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Ako stručno mišljenje potvrdi opravdanost, predlaže se izmjena Zakona i uvrštavanje tog radnog mjesta u sustav beneficiranog staža.

pametno rješenje

Monri Payments prvi u regiji trgovcima omogućuje Click to Pay rješenje u suradnji s Mastercardom

mikro poduzetnici

Velike promjene ne donose samo veliki sustavi

Posebni propisi dodatno uređuju beneficirani staž za vatrogasce, policajce, vojnike i pomorce. Tako, primjerice, vatrogascima Zakon o vatrogastvu priznaje pravo na povećanje od 12/15, dok Pomorski zakonik regulira pravo za pomorce. Policijski službenici i vojnici također ostvaruju beneficirani staž temeljem uredbi koje detaljno navode njihova radna mjesta i uvjete rada.

Prema evidencijama Zavoda za mirovinsko osiguranje, ukupno 12.725 osiguranika koristi beneficirani staž prema posebnim propisima.

Zaposleni u izvanbolničkoj hitnoj traže beneficirani radni staž, prijete prosvjedom

U zavodima za hitnu medicinu u Hrvatskoj radi oko 4500 zaposlenih – vozača, tehničara, medicinskih sestara i liječnika – a njihova strukovna udruga tri godine traži da im se prizna beneficirani radni staž, kao što ga imaju policija i vatrogasci.

Predsjednik Udruge Hitna 194 Tomislav Petrušić rekao je kako okupljaju više od 350 članova, među kojima su vozači, tehničari i liječnici.

„Smatramo da nije potrebno izrađivati elaborate za svako pojedino radno mjesto, već da Vlada može uredbom vratiti beneficirani staž djelatnicima hitne, na isti način kao što je to učinjeno za vatrogasce i policajce“, ističe Petrušić.

No, elaborate je već izradio Sindikat medicinskih sestara i tehničara i trenutno su na ocjeni u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ). „Već godinu i pol čekamo mišljenje HZJZ-a, a sada ministrica zdravstva kaže da je ocjena u završnoj fazi“, rekla je predsjednica Sindikata Anica Prašnjak.

Pojašnjava da su izradili elaborate za tri radna mjesta medicinskih sestara u izvanbolničkoj hitnoj – za srednju medicinsku sestru, sestru prvostupnicu i sestru u prijavno-dojavnoj jedinici. Za prva dva radna mjesta traže da se za 12 mjeseci rada računa  18 mjeseci staža, a za prijavno-dojavnu jedinicu da se za 12 mjeseci rada računa 16 mjeseci staža.

U Sindikatu naglašavaju da medicinske sestre i tehničari u vozilima hitne pomoći, helikopterima i brodicama svakodnevno spašavaju živote i rade u izrazito zahtjevnim uvjetima te zaslužuju beneficirani staž.

Ministrica zdravstva Irena Hrstić u četvrtak je rekla da postoji politička volja za uvođenje beneficiranog radnog staža koji traže Udruga Hitna uživo 194 i Sindikat Hitne medicine te da će početkom idućeg tjedna HZJZ dostaviti stručno mišljenje potrebno za donošenje odluke. 

Udruga Hitna 194 traži i donošenje posebnog Zakona o hitnoj medicini, kažu da je zakonski prijedlog izrađen, ali već godinu dana stoji u ladici Ministarstva zdravstva.

Petrušić ističe da bi zakon, osim pitanja beneficiranog staža, trebao jamčiti i jednake standarde rada svih 20 zavoda za hitnu medicinu u Hrvatskoj – primjerice, da vozila ne smiju biti starija od tri godine i s prijeđenih više od 200.000 kilometara.

Kao primjer navodi i  Zakon o vatrogastvu kojim se definira pojam vatrogasca i utvrđuje stupanj povećanja staža 12/15 te otežane uvjete rada koji su podloga za stupanj povećanja.

„Naš je cilj uredba Vlade kojom bi se priznalo da se za 12 mjeseci rada u hitnoj računa 16 ili 18 mjeseci staža. Ako se ništa ne promijeni, spremni smo na prosvjede“, poručili su i najavili prosvjed u Zagrebu početkom listopada.