Inzistirajte na ujednačenim uvjetima proizvodnje na zajedničkom tržištu Europske unije, to je jedini način da tisuće peradarskih poljoprivrednika u Njemačkoj dugoročno opstanu u konkurenciji s europskim i međunarodnim peradarima, poručili su Vladi nedavno peradari kroz studiju Berlinskog instituta za ekonomska istraživanja.

Neto prodajna cijena mesa peradi u Njemačkoj iznosi 200, u Poljskoj 145 eura, tek je jedan od njihovih argumenata. Ni hrvatski peradari nisu u boljoj situaciji, no njima i dalje nedostaje logistika nacionalnih institucija, uglavnom su prepušteni samosnalaženju u sve žešćoj tržišnoj utakmici. U 2013. u klaonicama je obrađeno 35,7 milijuna pilića i 835 tisuća pura, što je ukupno oko 60 tisuća tona mesa, dok je, procjenjuje se, kroz samoopskrbnu proizvodnju proizvedeno još desetak tisuća tona. U novom modelu potpora koji se na razini EU upravo kroji za razdoblje do 2020. peradarstvo opet nije uvršteno. Nacionalni program ruralnog razvoja za primarnu proizvodnju, time i uzgoj peradi, predviđa potporu do tri milijuna eura te za prerađivačke kapacitete do pet milijuna, no hoće li ti iznosi i ostati, odlučit će Bruxelles.

"Treba ustrajati da predloženi iznosi budu i usvojeni, u protivnom peradarstvu se ne piše održiva budućnost," smatra direktor Croatiastočara Branko Bobetić. Prihod peradarske industrije od prodaje proizvoda u 2013. iznosio je 2,4 milijarde kuna, što je godišnji rast od 2,5 posto. Međutim, rashodi su rasli 3,4 posto, na 2,45 milijardi kuna, a konsolidirana dobit pala je za 75,7 posto, na 21 milijun kuna. Udio EBITDA na ukupni prihod smanjen je sa 5,2 posto iz 2012. na 3,7% lani, dok je izvoz u godinu dana smanjen gotovo sedam posto, donio je 223 milijuna kuna.Iako hrvatski peradari kvalitetom, količinom i prihvatljivom cijenom mogu zadovoljiti potrebe lokalnog tržišta, uvoz je sve veći.

Pojedine tvrtke iz EU, iako na domicilnom tržištu imaju neto prodajnu cijena 225 eura, tu istu perad u Hrvatskoj prodaju po 185-190 eura. Riječ je o konkretnom protekcionizmu i nelojalnoj utakmici. Ovih je dana tako veleposlanstvo jedne članice EU pozvalo na ručak i druženje predstavnike hrvatskih tvrtki koje se bave uvozom, ne samo hrane. Upravo takav recept trebala bi preslikati i sve više koristiti i hrvatska diplomacija.