Dvanaest eura u netu i 21 euro u brutu skočila je prosječna plaća za svibanj te je iznosila 1451 euro neto, odnosno 2019 eura bruto. Posljednja tri mjeseca dva puta je zabilježen skok prosječne bruto plaće iznad dvije tisuće eura, pa bi to mogla biti i nova razina oko koje će se plaće kretati u ostatku godine.

U godinu dana prosječne su plaće porasle oko deset posto, a u odnosu na prethodni mjesec oko jedan posto, što Hrvatsku stavlja na drugo mjesto u EU po dinamici rasta plaća, odmah nakon Rumunjske.

Vodi javni sektor

Plaće su u prosjeku rasle između tri i četiri posto, osjetno brže na istoku i sporije na zapadu EU. Rast plaća utjecat će i na visinu usklađivanja mirovina u drugom dijelu ove godine, koje će biti isplaćeno u rujnu. U prvih pet mjeseci ove godine prosječne su bruto plaće skočile sedam posto u odnosu na plaće iz drugog polugodišta 2024. godine, pa uz polugodišnju stopu inflacije od 1,8 posto, takav bi odnos unutar osvježene švicarske formule (85/15) moglo donijeti usklađenje mirovina od 6,22 posto. Na prosječnu mirovinu od 600-tinjak eura to je oko 40 eura više. Konačna brojka usklađenja bit će poznata za mjesec dana, nakon što Državni zavod za statistiku objavi visinu plaća za lipanj.

U tom je mjesecu došlo do povećanja broja zaposlenih za 20 tisuća, od čega se deset tisuća novozaposlenih zaposlilo u obrtu, a druga polovica u privatnom sektoru i javnim ustanovama. Hrvatska narodna banka u svojoj redovnoj mjesečnoj analizi gospodarskih kretanja uočava da je drugo ovogodišnje tromjesečje, odnosno travanj i svibanj, donijelo “ubrzanje rasta plaća u odnosu na prvo, pri čemu se rast plaća ubrzao (3,3%) u djelatnostima koje približno odgovaraju javnom sektoru, dok se rast blago usporio u ostatku gospodarstva, ali je ostao snažan (2,6%).”

Medijalna neto plaća za mjesec svibanj, isplaćena u lipnju bila je 1236 eura, što će reći da polovica zaposlenih u pravnim osobama (bez 234 tisuće zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama) zarađuje manje od medijalnog iznosa. Oko 450 tisuća zaposlenih u pravnim osobama zarađivalo je manje od tisuću eura neto, dok je oko 150 tisuća zaposlenih zaradilo više od 2220 eura. Ipak, valja dodati da je na svibanjsku plaću isplaćeno prosječnih 177 eura neoporezive naknade pa su ukupna primanja preskočila 1600 eura.

Najveći iznos naknade od prosječnih 214 eura isplaćen je u djelatnosti prijevoza te turizmu i ugostiteljstvu, a najmanja od 127 eura u opskrbi energijom. Inače, deset posto najslabije plaćenih radnika u zemlji primilo je neto plaću do 816 eura, a iduća desetina od 817 do 897 eura.

Zaposlenih 1,75 milijuna

Prema djelatnostima, uz zračni prijevoz više od dvije tisuće eura prosječne neto plaće bilježe financijska branša, znanstveno istraživanje i razvoj te zdravstvo. U tim najbolje plaćenim djelatnostima zajedno radi oko 132 tisuće zaposlenih, a najviše u zdravstvu koje zapošljava oko 88 tisuća osoba. Neovisno o velikom broju zaposlenih u zdravstvu, liste čekanja u zdravstvenom sustavu su ogromne, a više od godine dana ne čeka se samo na skupe pretrage kao što su magnet ili CT već se toliko čeka i na rendgen ili ultrazvuk!

U obrazovanju je oko 132 tisuća zaposlenih s prosječnom neto plaćom oko 1600 eura. U pet godina broj zaposlenih u obrazovanju skočio je za oko 16 tisuća dok broj studenata rapidno pada, a osipaju se i učenici u osnovnim i srednjim školama. U zdravstvu se u pet posljednjih godina broj zaposlenih povećao za deset tisuća! U lipnju je, zajedno s obrtom, Hrvatska imala jedan milijun i 751 tisuću zaposlenih radnika. U pet godina broj zaposlenih u pravnim osobama skočio je za 182 tisuće, a obrtu za 50 tisuća.

Električni iskorak

Kompaktni električni modeli sve ozbiljnije ulaze u svakodnevicu europskih vozača

Problemi s likvidnošću

Zašto kašnjenje u naplati najviše pogađa tvrtke koje rastu?