Prosječan ulog u ‘trezorac’ prvog dana čak 78 tisuća eura

Autor: Jadranka Dozan , 21. veljača 2024. u 06:14
Predsjednik Uprave Fine Dražen Čović/V. Ž. Rogulja/PIXSELL

Što putem digitalne platforme, što u poslovnicama Fine, interes za kupnju iskazale su 4132 osobe.

Prvi dan upisa novih trezorskih zapisa jasno signalizira da će potražnja građana, kao i u slučaju prvih “narodnih” obveznica i ‘trezoraca’, značajno premašiti iznos koji su u Ministarstvu financija definirali kao ciljani.

Za dvije nove tranše zapisa, na rok od tri mjeseca i godinu dana, on je određen na 550 milijuna eura ukupno, pri čemu je za kraći trezorski zapis godišnji prinos postavljen na 3,75, a na dulji 3,65 posto.

Već do 18 sati u ponedjeljak predano je ponuda u vrijednosti od gotovo 320 milijuna eura, potvrdio je Dražen Čović, predsjednik Uprave Fine.

e-Riznicom veći iznosi
Što putem digitalne platforme, što u poslovnicama Fine, interes za kupnju iskazale su 4132 osobe. Prema stanju upisa u tih prvih desetak sati, znatno je veći interes za dulji ‘trezorac’ (na 364 dana). Isto tako, znatno je više ponuda predano u poslovnicama Fine nego putem internetske platforme e-Riznica, ali su digitalnim putem upisivani veći iznosi.

Prema svemu sudeći, za fizički upis u Fini pretežito se odlučuju stariji ljudi i/li umirovljenici. Broj građana koji su se na upis odlučili već prvog dana bio je neznatno manji nego pri prvim ‘narodnim’ izdanjima, ali je zato iznos osjetno veći.

Iz broja i iznosa ponuda proizlazi da je prosječno po ulagatelju u ponedjeljak upisano čak 78 tisuća eura, što je više nego dvostruko više od prosječnog uloga kod narodnih obveznica (30-ak tisuća eura) ili prvoga trezorskog zapisa (oko 27 tisuća eura).

Oprez zbog nekretnina
Očito je da se u upis, uz ‘prave’ male ulagatelje, ovaj put uključilo više onih s ponudama većim od, primjerice, 100 tisuća eura. Može li se to dijelom pripisati i oprezu spram recentnih kretanja na tržištu nekretnina, teško je reći.

Kako bilo, osim što dohoci od kamata na državne dužničke papire ne podliježu oporezivanju (za razliku od kamata na štednju), i na novi ‘trezorac’ kamata je viša je nego na oročenja u bankama (ne samo u standardnim kamatnim uvjetima), ali činjenica je da je ta razlika bila i izraženija, primjerice, u vrijeme izdanja narodne obveznice.

Najveći interes za kupnju novih trezoraca bilježi se, ne baš neočekivano, u Zagrebu, Istri i Dalmaciji. Već prvog dana 40-ak komada vrijednih 40.000 eura (iz obje tranše) kupio je i ministar financija Marko Primorac.

Komentirajte prvi

New Report

Close